Knjiga koja je pred Vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije u 20. stoljeću, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara
da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Već duži niz godina ideja o jednoj ovakvoj knjizi razmatrala se u ugodnim razgovorima koje smo međusobno vodili, a potom su kolege sačinile bazu za projekt koji je dio njihova istraživanja usmjerio u pravcu prikupljanja izvora i literature za sagledavanje fenomena poplava u bosanskohercegovačkoj historiji u 20. stoljeću. Kako su se u međuvremenu naša istraživanja i prikupljanje literature širili, tako su i mogućnosti za nova istraživanja postajale veće. Pojmovi historije okoliša i ekohistorije sve su češće bili dio naše gotovo svakodnevne komunikacije, što je na kraju uobličeno u projekt za koji smo se iskreno nadali da može dobiti određenu podršku i da će time naše želje postati realnost.
Rijetko je kada i gdje, genocid bio normaliziran kao genocid nad Bošnjacima. To je proces koji je počeo istovremeno sa samim genocidom - ne samo rasprostranjenom kampanjom zataškavanja od strane njegovih počinilaca, već i retoričkim napadom i minimalizacijom koji je preuzela međunarodna zajednica.
Dosadašnja skromna praksa u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije, te drugih zakona i normi koji se odnose na nelegitimnu diskriminaciju, kao i iskustva iz prakse u regiji ukazuje na potrebu za izradom analiza, tumačenja i komentara o primjeni adekvatnih pravnih normi i standarda.
Kao epilog neuspjehu ove inicijative, EU se sada suočava sa političkim izazovom u odnosu na ustavnu reformu, a na koju nije pripremljena: izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nakon presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić. Istovremeno, izričita podrška hrvatske vlade etno-nacionalističkoj agendi HDZ BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju jedinstvu EU u svom pristupu BiH, posebno u vezi sa ustavnom reformom. EU - tako željna da izbjegne bilo kakvu diskusiju o ustavnoj reformi - sada je stjerana u ćošak.
Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH
Fondacija Heinrich Böll predstavalja studiju "Mediji i shrinking space u BiH: utišani alternativni glasovi" autorica prof. dr. Lejle Turčilo i doc. dr. Belme Buljubašić. Ovo istraživanje predstavlja svojevrsni nastavak prošlogodišnje publikacije Shrinking Spaces in the Western Balkans, koja govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva. Ovaj put se fokusiramo na manifestacije pomenutog fenomena u domenu medija.
Ovogodišnje izdanje magazina Perspectives se bavi fenomenom „zarobljene države“ (state capture) – korupcijom i nepotzmom, te njihovim uticajem na pravnu državu i život građanki i građana. Osim toga se osvrćemo na praksu zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, kao i uticaj politike na obrazovanje, slobodu medija, nacionalizam kao „instrument“ moćnika, odsustvo vladavine prava i druga goruća pitanja.
Plastika je sveprisutna: koristimo je za neophodnu medicinsku opremu, odjeću, igračke i kozmetiku; koristimo je u poljoprivredi i industriji. Istovremeno smo svjesni šta plastika znači po okoliš i koliko je rizična na deponijama i u okeanima.
Atlas plastike je na njemačkom jeziku - od 15. oktobra će biti dostupan i na engleskom jeziku!
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), BiH se sa pet gradova nalazi na listi 10 najzagađenijih gradova. Između 2. i 4. decembra, Sarajevo je bio najzagađeniji grad u svijetu!
Policy Brief, izrađen na inicijativu hbs-a i REIC-a, sadrži dobre primjere za borbu protiv zagađenja zraka.
Knjiga koja je pred vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije 20. stoljeća, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji.
Uz stalni rast cijena energije sve više se domaćinstava suočava sa problemima podmirivanja računa za energiju, te bivaju prisiljeni živjeti u energetski neadekvatnim uslovima uz smanjenje životnog prostora zimi. Energetski siromašnim smatraju se sva domaćinstva koja za podmirivanje računa za vodu, električnu i toplotnu energiju troše preko 10 % od ukupnih prihoda ili nisu u mogućnosti da plaćaju ove račune. Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijek nedostaje puno podataka i metodologija za definiranje kriterija ugroženosti. U dokumentu su date definicije energetskog siromaštva, informacije o potrošnji energije u BiH, rezultati anketiranja građana BiH o potrošnji energije u domaćinstvima, te preporuke civilnog društva za ublažavanje ovih problema.
Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10% BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran. To je neuporedivo više od iznosa za podsticaj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Rezultat ovakve politike je da se BiH, iako bogata obnovljivim izvorima energije, nalazi tek u ranom stadiju razvitka ogromnih potencijala proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.
