Smjernice nude konkretne informacije o investiranju u solarne elektrane, od pocetne faze kada se trebaju procijeniti potrebe i mogucnosti za implementacijom solarnih rješenja, preko odabira tehnologije, modela finansiranja, ishodovanja dozvola, odabira izvodaca radova i naposlijetku same izgradnje solarne elektrane.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, poziva vlade država Zapadnog Balkana, posebno Srbije i Crne Gore, da aktivno podrže Rezoluciju UN o Srebrenici. Ove zemlje su jedine u regionu koje nisu kosponzorisale rezoluciju koja ima za cilj memorijalizaciju genocida u Srebrenici.
migranti/ce, ljudska prava, EU, migracijska politika
Migracija, kao i podrška ljudima u bjekstvu, sve se više tretiraju kao krivično djelo u Evropi. U nedostatku dostojanstvenog i ljudskog odgovora onima koji traže zaštitu u Evropi, podrška koju pružaju branitelji ljudskih prava duž ruta ili na moru postaje ključna. Međutim, postoji zabrinjavajući trend kriminalizacije i ljudi u pokretu, ali i onih koji se solidarišu s njima: branitelja ljudskih prava. Iako je ovaj fenomen nešto što treba politički rješavati na nivou EU i na nacionalnom nivou, posljedice kriminalizacije moraju se rješavati na individualnom nivou. Zapravo, kriminalizacija može doći u različitim oblicima i u vrlo različitim obimima, pa je stoga važno da aktivisti i organizacije budu svjesni postojećih opcija za djelovanje i odbranu.
Ovaj priručnik nastoji da podrži pogođene branitelje ljudskih prava, pokazujući im mehanizme i puteve za pomoć i samoodbranu u slučajevima kriminalizacije na različitim nivoima.
Iskustvo nasilja iz 1990-ih ne samo da i dalje utiče na podsvijest ljudi u regionu, koji se često pomalo amorfno opisuje kao "Zapadni Balkan", već i na društvene i političke strukture. Uprkos sumornoj slici prikazanoj u ovoj publikaciji, suočavanje sa traumatičnom historijom regiona moglo bi predstavljati ključan doprinos evropskom ujedinjenju. Nadamo se da ćemo ovom publikacijom dati poticaj u ostvarenju tog cilja.
Iskrenosti radi, prema mladim generacijama kojima je najvećim dijelom upućen ovaj sadržaj, treba napomenuti da su uporedo s nastajanjem ovog zbornika tekle životne prakse njegovih autorica duboko determinirane patrijarhalnom matricom kojoj se u teoriji nastojimo oduprijeti.
I naša desubjektivizacija čini se kao mučni proces dugog trajanja.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boell, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.
U posljednjim decenijama, pojmovi klimatskih promjena i energetske tranzicije postaju sve značajniji u globalnom diskursu. Klimatske nepogode i rekordne temperature naglašavaju hitnost borbe protiv globalnog zagrijavanja. U tom kontekstu, građanska energija dobija važnu ulogu kao ključni faktor u tranziciji prema održivijem energetskom sistemu.
Cilj ove analize je da pokaže u kojoj mjeri je pravni okvir za OIE u BiH izgradio uslove za razvoj građanske energije kao novog modela za razvoj energetskog sektora u Evropskoj uniji, ali i kod nas.
Strateška procjena uticaja na okoliš je postupak kojim se ocjenjuju mogući uticaji na okoliš strategija, planova i programa, i njihovih alternativa, predlažu mjere za suzbijanje negativnih uticaja, kao i program praćenja uticaja. Osnovna je svrha primjene postupka osiguranje održivog razvoja na višoj razini planiranja. U Evropskoj uniju, i u susjednim zemljama, poput Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, strateške procjene okoliša se shvaćaju vrlo ozbiljno i provode se za planove upravljanja otpadom, nacionalne energetske planove, planove velikih projekata itd. Strateške procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini; međutim, rade se prvenstveno tokom prostornog planiranja i ne koriste se kao mandatorni izvori informacija prilikom planiranja energetskih, vodnih i drugih srodnih strategija, a posebno prilikom pripreme velikih razvojnih projekata. To je problematično sa više aspekata o čemu i govori ova analiza.
Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10% BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran.