Publikacije

Ovdje ćete naći pregled objavljenih publikacija Fondacije Heinrich Böll i njenih partnera/partnerica za download

Građanska energija u BiH

Građanska energija u BiH

Cilj ove analize je da pokaže u kojoj mjeri je pravni okvir za OIE u BiH izgradio uslove za razvoj građanske energije kao novog modela za razvoj energetskog sektora u Evropskoj uniji, ali i kod nas.

Demokratija

Zelena tranzicija i socijalna (ne)pravda

Perspectives - Zelena tranzicija i socijalna (ne)pravda

Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.

Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.

ANALYSIS_Election_Law_Suad_Arnautović

IZBORNI ZAKON: Slalom kroz devet vrata

Bosnia and Herzegovina (B&H) cannot yet be defined as a new "stable democracy". Čović (HDZ B&H) is trying to make changes to the B&H Election Law before the 2022 General Elections, which is to ensure the "legitimate representation" of the constituent peoples. In this way, with "legitimate representatives", a way would be opened for the implementation of their own long-term strategy, which undoubtedly goes in the direction of rounding off the territory of Bosnia and Herzegovina which is inhabited by majority Catholic population, i.e. the rebirth of the "extinguished" so-called Herzeg-Bosna, its full territorial and political autonomy and its eventual annexation to the Republic of Croatia.

Srebrenica: 25 godina kasnije

Srebrenica: 25 godina kasnije

“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padne na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. Populacija u ovom gradu nestaje.
Da li iza svega stoji Akashi ili Boutros-Ghali ili neko drugi – bojim se da za Srebrenicu neće više biti bitno.“
S r e b r e n i c a , 1 0 . j u l i 1 9 9 5 . g o d i n e , N i h a d Ć a t i ć

Sve publikacije

Ekologija

Analiza značaja strateške procjene uticaja na okoliš kao alata zaštite okoliša u BiH

Analiza značaja strateške procjene uticaja na okoliš kao alata zaštite okoliša u BiH

analiza

Strateška procjena uticaja na okoliš je postupak kojim se ocjenjuju mogući uticaji na okoliš strategija, planova i programa, i njihovih alternativa, predlažu mjere za suzbijanje negativnih uticaja, kao i program praćenja uticaja. Osnovna je svrha primjene postupka osiguranje održivog razvoja na višoj razini planiranja. U Evropskoj uniju, i u susjednim zemljama, poput Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, strateške procjene okoliša se shvaćaju vrlo ozbiljno i provode se za planove upravljanja otpadom, nacionalne energetske planove, planove velikih projekata itd. Strateške procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini; međutim, rade se prvenstveno tokom prostornog planiranja i ne koriste se kao mandatorni izvori informacija prilikom planiranja energetskih, vodnih i drugih srodnih strategija, a posebno prilikom pripreme velikih razvojnih projekata. To je problematično sa više aspekata o čemu i govori ova analiza.

Sve publikacije

Naši atlasi

Atlas uglja 2016

Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10%  BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran.