Ekologija, okoliš i okolišne politike

Vodič prvenstveno usmjeren ka mogućnostima iskorištavanja energije sunca za proizvodnju električne energije postavljanjem solarnih elektrana na krovove objekata i prikladne površine, što sa tehnološkog, ekonomskog i okolišnog aspekta predstavlja najefikasnije i najbrže rješenje.

Nova publikacija Fondacije Heinrich Böll, Ureda u Sarajevu, mapira osam ključnih slučajeva društveno-ekoloških konflikata povezanih s projektima eksploatacije tzv. kritičnih sirovina u BiH – od Majevice do Kupresa i Ozrena. 

Kako izgleda pravedna tranzicija u BiH, posebno za radnike nakon zatvaranja rudnika? Kakva je budućnost elektroenergetske kompanije i kakvu ulogu će imati rudarstvo u njenom daljem razvoju? Koje su posljedice za BiH zbog zatvaranja rudnika i kakav uticaj to ima na energetski sektor i ekonomiju zemlje?

Pred vama je treća godišnja publikacija u kojoj se analizira pravni okvir za razvoj građanske energije u BiH koja se oslanja na prethodne dvije i razmatra stanje, implementaciju i napredak pravnog okvira u prethodnih godinu dana.

Rad naglašava važnost razumijevanja vlasničke, upravljačke i korisničke strukture. Također je prikazansavremeni aspekt svih potencijalnih nuspojava tokom procesa gašenja Koksare, uzimajući u obzir socioekonomski, društveni i ekološki aspekt. Od daleke prošlosti, vremena Ilira, pa sve do CBAM mehanizma, cilj rada je osvijetliti različite pravce sistema spojenih posuda i međuzavisnosti različitih spektara društveno-ekološke zbilje.

Smjernice nude konkretne informacije o investiranju u solarne elektrane, od pocetne faze kada se trebaju procijeniti potrebe i mogucnosti za implementacijom solarnih rješenja, preko odabira tehnologije, modela finansiranja, ishodovanja dozvola, odabira izvodaca radova i naposlijetku same izgradnje solarne elektrane.

U posljednjim decenijama, pojmovi klimatskih promjena i energetske tranzicije postaju sve značajniji u globalnom diskursu. Klimatske nepogode i rekordne temperature naglašavaju hitnost borbe protiv globalnog zagrijavanja. U tom kontekstu, građanska energija dobija važnu ulogu kao ključni faktor u tranziciji prema održivijem energetskom sistemu.

Strateška procjena uticaja na okoliš je postupak kojim se ocjenjuju mogući uticaji na okoliš strategija, planova i programa, i njihovih alternativa, predlažu mjere za suzbijanje negativnih uticaja, kao i program praćenja uticaja. Osnovna je svrha primjene postupka osiguranje održivog razvoja na višoj razini planiranja. U Evropskoj uniju, i u susjednim zemljama, poput Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, strateške procjene okoliša se shvaćaju vrlo ozbiljno i provode se za planove upravljanja otpadom, nacionalne energetske planove, planove velikih projekata itd. Strateške procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini; međutim, rade se prvenstveno tokom prostornog planiranja i ne koriste se kao mandatorni izvori informacija prilikom planiranja energetskih, vodnih i drugih srodnih strategija, a posebno prilikom pripreme velikih razvojnih projekata. To je problematično sa više aspekata o čemu i govori ova analiza.