Srebrenica genocid: 25 godina negiranja

Riječi mogu ubijati, a (...) pitanje je savjesti da li će se dopustiti da jezik sklizne u područja u kojima postaje ubilački.
Heinrich Böll
Srebrenica

25 godina genocida u Srebrenici Ne poricati! Sjećati se!

Govore o onom vremenu, o ljetu 1995. godine, kada su bili djeca, kada su u žurbi morali da spakuju svoje igračke kako bi pronašli utočište od srpskih trupa. Napadi, strahovi – tada se činilo kako je za njih cijeli svijet stao. Pričaju o tome kako su se osjećali tada, kada tadašnja takozvana zaštićena zona UN-a više nije pružala zaštitu. Kako su se osjećali kada su potpuno nestale nade da će ih međunarodna zajednica zaštiti od mržnje Srba koji su napredovali prema njima. Tada, kada je međunarodna zajednica pokleknula pred nasiljem koje je od 1992. godine zahvatalo cijelu Bosnu, a na kraju je kulminiralo u Srebrenici. U jednom trenutku, priča jedna od preživjelih, shvatila je da više nema oca.  
Autor/ka Marion Kraske
Srebrenica: 25 godina kasnije

Srebrenica: 25 godina kasnije

“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padne na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. Populacija u ovom gradu nestaje.
Da li iza svega stoji Akashi ili Boutros-Ghali ili neko drugi – bojim se da za Srebrenicu neće više biti bitno.“
S r e b r e n i c a , 1 0 . j u l i 1 9 9 5 . g o d i n e , N i h a d Ć a t i ć

pdf

Međunarodno feminističko čitanje: Tekstovi iz knjige "Abeceda rata"

„Abeceda rata“ čini rat u Bosni narativnim i opipljivim. Rat je ispisan, tako da svako slovo abecede predstavlja jednu riječ, svaka riječ bezdan ratnog iskustva. U ratu pojomovi se mijenjaju.

25 godina nakon genocida u Srebrenici je i 25 godina negiranja genocida. Čitanje odlomaka je feministički protuglas i snažan kanon kulture sjećanja iz ženske perspektive.

Srebrenica Genocide

IZVJEŠTAJ O NEGIRANJU GENOCIDA U SREBRENICI 2020

Rijetko je kada i gdje, genocid bio normaliziran kao genocid nad Bošnjacima. To je proces koji je počeo istovremeno sa samim genocidom - ne samo rasprostranjenom kampanjom zataškavanja od strane njegovih počinilaca, već i retoričkim napadom i minimalizacijom koji je preuzela međunarodna zajednica.

pdf

Čitajte više o Srebrenici

Zaboravljeni čas geografije

Nakon desetljeća u kojima se na čelu Srebrenice nalazili načelnici koji su dolazili iz povratničke zajednice, međunarodna zajednica se povukla iz miješanja u upravljanju lokalnim procesima, te je cijela zemlja u strahu dočekala izbore. Osjetljivo pitanje podjele stranaka između bošnjačkih i srpskih, pitanje negiranja genocida, kao i iskustvo diskriminacije Bošnjaka u susjednim općinama gdje nisu imali toliku političku snagu u Srebrenici, najavljivala je da će promjenom statusa quo doći do tektonskih promjena u ovoj zajednici, a samim tim i da će one prouzrokovati podizanje međuetničkih tenzija u cijeloj zemlji.
Autor/ka Nedim Jahić
Živjeti Srebrenicu

Živjeti Srebrenicu

U četvrtak, 09. Jula 2015. U biblioteci Memorijalnog centra Potočari predstavljena je knjiga „Živjeti Srebrenicu“ autora Adnana Rondića. Knjiga je podijeljena na tri poglavlja, koja se mogu čitati svako za sebe, ali i u cjelini donose sveobuhvatnu sliku. Prvo poglavlje je zasnovano na Rondićevom medijskom djelovanju u Srebrenici i u vezi sa Srebrenicom, u kojem iznosi lične priče i iskustva ljudi s kojima se susretao. Drugo poglavlje dublje se fokusira na period počinjenja genocida. Treće poglavlje je sasvim lično i ono pokazuje koliko se autor suštinski posvećuje Srebrenici i koliko je Srebrenica tokom godina postala dio njega. Image credits
Autor/ka Adnan Rondić

© Heinrich-Böll-Stiftung e.V.
Schumannstraße 8
10117 Berlin
T +49 (30) 285 34-0
F +49 (30) 285 34-109
www.boell.de
info@boell.de