Tokom izvještajnog perioda od 1. juna 2024. do 30. maja 2025. godine, zabilježeno je ukupno 99 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru BiH i šire regije. U poređenju s Izvještajem (2024), kada je zabilježeno čak 305 slučajeva, primjetno je značajno smanjenje slučajeva negiranja. Ovo može ukazivati na efekte pravnih i društvenih pritisaka usmjerenih ka suzbijanju negiranja genocida. Izvještaj služi kao važan alat za praćenje, ali i kao podsjetnik na potrebu kontinuirane borbe za očuvanje istine, pravde i sjećanja na žrtve genocida.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, poziva vlade država Zapadnog Balkana, posebno Srbije i Crne Gore, da aktivno podrže Rezoluciju UN o Srebrenici. Ove zemlje su jedine u regionu koje nisu kosponzorisale rezoluciju koja ima za cilj memorijalizaciju genocida u Srebrenici.
“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padne na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. Populacija u ovom gradu nestaje.
Da li iza svega stoji Akashi ili Boutros-Ghali ili neko drugi – bojim se da za Srebrenicu neće više biti bitno.“
Srebrenica , 10. juli 1995. godine, Nihad Ćatić
