Tri desetljeća kriminalni etno-klanovi dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini, a destruktivne ideologije devedesetih nikada nisu stavljene ad acta. Na lokalnim izborima mnogi glasači otkrili su moć svog glasa kako bi odbili vladajuće stranke u urbanim središtima. U Sarajevu je pobijedio alternativni blok. Srpski secesionisti oko opstruktivnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika pretrpjeli su poraz u svom uporištu Banja Luka. Glasanje je popraćeno masovnom izbornom prijevarom.
Raspoloženje je bilo primjetno deprimirajuće: kad je srpski predstavnik u državnom predsjedništvu BiH Milorad Dodik komentirao rezultate lokalnih izbora, moglo se na njemu vidjeti da nije očekivao ovakav ishod. U Banja Luci, administrativnom sjedištu bosanskog entiteta Republike Srpske, u kojem dominiraju Srbi, Dodikova stranka Savez neovisnih socijaldemokrata (SNSD) morala je priznati poraz. 27-godišnji opozicioni političar Draško Stanivuković sada je gradonačelnik Banja Luke. Greška, komentirao je Dodik - kao da se volja biračkog tijela može mjeriti samo prema standardima njegove stranke. Odmah je i najavio sankcije protiv pobunjenika u Banja Luci: Dodik je zaprijetio da će prekinuti sva finansiranja grada i subvencije za grijanje.
Rezultat izbora mladog izazivača Stanivukovića značajna je historijska prekretnica s obzirom na politiku zastrašivanja Dodikove stranke koja brutalno suzbija civilno društvo i redovito prijeti secesijom. Nakon godina neprekidne vladavine Milorada Dodika, građani/ke su se postavili protiv jednog od najvećih provokatora bosanske unutarnje politike. Uprkos tome, Stanivuković se također smatra srpskim nacionalistom, koji je s drškošću i snažnim napadima na establišment vodio kampanju i koji je sada pobijedio kandidata Dodikove stranke s udjelom od 54 posto glasova. SNSD je izgubio i u Bijeljini, a dolazi i do promjene u uredu gradonačelnika.
Bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) u glavnom gradu Sarajevu pretrpjela je historijske poraze. Nakon toliko godina na vlasti izgubila je nekoliko mjesta načelnika od koalicije četiri stranke koja je nastupila da okonča prevlasti SDA, pohabanu korupcijskim aferama. Četveročlani blok uključuje liberalnu Našu stranku, Neovisni blok, stranku Narod i pravda, koju su osnovali odmetnuti predstavnici SDA, i Socijaldemokratsku partiju (SDP). U novinskim naslovima rečeno je da su izborni rezultati u Sarajevu bili "debakl" za SDA, čak i ako lider stranke Bakir Izetbegović to odbija priznati. Izgubili su Sarajevo, ali su osvojili Bosnu, objasnio je Izetbegović s malo uvjerenja, uostalom, njegova je stranka pretrpjela gubitke i drugdje.
Naša stranka se zalaže za multietničnost
Novi gradonačelnik sarajevskog centra, Srđan Mandić, član multietničke Naša stranka, izjavio je vidno dirnut da su pobjede četverostranačke koalicije označile početak nove Bosne i Hercegovine. Sada jedan Srbin može ispoljavati novu, liberalnu i antinacionalističku politiku u Sarajevu, koje su srpske trupe godinama opkoljavale i granatirale, što pokazuje da bi ovi izbori zapravo mogli uvesti u dugo očekivani početak nove ere. Ljudi se više ne ocjenjuju prema njihovoj nacionalnosti, već prema njihovim kvalitetama i znanju, naglasio je predsjednik Naše stranke Predrag Kojović, također Srbin, koji je i sam prečesto izložen govoru mržnje.
S druge strane, neki komentatori reagiraju prilično oprezno: do sada nije bilo sveobuhvatnog trenda odbijanja nacionalista. Primjerice, nacionalistička Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) uspjela je obraniti svoju poziciju na mjestima u kojima dominiraju Hrvati. Agresivna politika njihovog lidera Dragana Čovića usmjerena protiv trenutnog Daytonskog mirovnog sporazuma, neprestano korištenje "narativa o žrtvama" i veličanja zločina počinjenih u ratu ("Herceg-Bosna") kod Hrvata, najmanje skupine konstitutivnih naroda, i dalje dobro prolazi.
Ipak, rezultati izbora od vikenda pokazuju tračak nade: Poduzeti su prvi koraci na dugom putu ka normalizaciji koji bi mogao stati na kraj monolitnim etno-blokovima koji su desetljećima bili autokratski. Motivirani padom bastiona u Banja Luci i Sarajevu, sada se čini zamislivim da će alternativne snage doživjeti daljnji zamah na sljedećim općim izborima za dvije godine.
Desetljećima su bošnjački SDA, hrvatski HDZ i srpski SNSD koristili nacionalizam ciljano kao instrument za sijanje daljnjih nesloga među etničkim skupinama. Namjerno su ljude držali u sustavu straha u kojem se pravi problemi poslijeratne zemlje uglavnom ignoriraju. Posebice, zagađenje zraka u mnogim bosanskim gradovima sa vrijednostima koje su vodeće u svijetu hitno treba nova, održiva rješenja.
Korupcija za vrijeme pandemije
Pandemija korone, koju u Bosni karakterizira relativno velik broj slučajeva i natprosječan broj smrtnih slučajeva, pokazala je ljudima širom zemlje da sumorne nacionalne parole i cementiranje sukoba po etničkim linijama ne mogu riješiti stvarne izazove zemlje. Činjenica da su pod pokroviteljstvom SDA u hrvatsko-bošnjačkoj federaciji zemlje, nabavljeni respiratori iz Kine za nekoliko milion eura, koji uopće ne rade, samo je još jednom dokazala da je sveobuhvatna korupcija sposobna ugroziti ljudski život. Kao i uvijek, to do sada nije imalo posljedica. Umiješani premijer Federacije, Fadil Novalić, još uvijek je na položaju. "Afera respirator", koja je također došla na međunarodne naslovnice, dugoročno je poljuljala povjerenje građana u etablirane stranke.
S kriminalno motiviranim elitama, bosanski reformski put je gotovo u potpunosti zastao posljednjih godina, zemlje u regiji poput Albanije i Sjeverne Makedonije pretekle su Bosnu, koja je sada na začelju puta ka EU integracijama. Obrazovni i zdravstveni sustav teško ispunjava europske standarde. Stranke HDZ BiH, SNSD i SDA uvijek iznova blokiraju neophodne korake, prije svega za reformu politički kontroliranog pravosuđa. Korumpirani klanovi znaju da bi u funkcionalnoj državi u jednom trenutku morali odgovarati pred sudom.
Nacionalističke stranke bile su utoliko brutalnije tokom predizborne kampanje u obrani svoje prevlast. Oštrih napada na kandidate iz druge etničke skupine bilo je u izobilju, a u cijeloj je zemlji prijetnji i izbornih prijevara.
Prema medijskim izvještajima, direktor neovisnog promatranja izbora Pod lupom Dario Jovanović rekao je da deseci tisuća birača nisu mogli ostvariti svoje biračko pravo. Samo je Središnje izborno povjerenstvo primilo 5.000 prigovora birača u kojima se navodi da im je ukraden identitet. Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini pozvala je Izborno povjerenstvo i državno odvjetništvo da odmah poduzmu mjere.
Već i prije otvaranja birališta, promatrači su upozoravali na opsežne manipulacije i izborne prijevare. Ovaj put su stranački klanovi unaprijed bili posebno aktivni: Središnje izborno povjerenstvo nije dopustilo čak 28.000 navodnih glasača - rekord, kako je povjerenstvo prosudilo. Fiktivni identiteti stvarani su i u inozemstvu, između ostalog i u Srbiji.
Borba za interpretativni suverenitet u Srebrenici
Srebrenica, u kojoj su srpske snage 1995. ubile više od 8.000 muslimanskih dječaka i muškaraca, preplavljena je automobilima srpskih registarskih oznaka taman na vrijeme za izbore. Inicijativa Moja adresa Srebrenica sada traži pojašnjenje. Prema navodima Bošnjaka, nerezidenti Srebrenice dobili su lažne dokumente i tako ilegalno sudjelovali na izborima. Budući da i Srbi u Banja Luci i Beogradu negiraju počinjeni genocid, gradić na istoku zemlje ima posebno značenje za borbu ideologa. Dakle, želi se zadržati ovlast za tumačenje najgorih zločina koji su u Europi počinjeni od kraja Drugog svjetskog rata. Stari, a vjerojatno i novi gradonačelnik, Srbin iz stranke SNSD, negira genocid jer nedostaju dokazi, glasi njegovo groteskno opravdanje
Koliko su glavne stranke bile nervozne prije glasanja, govorila je i činjenica da su portreti kandidata bili zastupljeni gotovo svugdje: na plakatima, na paketima maramica i čokoladama koje su bile ubačene u poštanske sandučiće, pa čak i na kutijama tableta, podsjećajući pacijente kome bi trebali dati svoj glas.
Većina ljudi u Bosni i Hercegovini živi u siromaštvu. Penzioneri ponekad mogu preživjeti samo zato što traže nešto za jesti u kontejnerima, dok profiteri sustava jure ulicama s terencima i nastavljaju koristiti državne resurse za sebe i svoje sljedbenike. Državna kasa predstavlja keš mašinu za političku klasu koja je sebi postavila najviši princip samobogaćenja.
Dovoljno razloga za nezadovoljstvo koje se nakupilo. I tako je visoki predstavnik Valentin Inzko, koji bdije nad krhkim mirom u zemlji, pozvao stanovništvo da iskoristi svoje biračko pravo. Prema Inzku, vlastiti glas usporediv je s "Bonnskim ovlastima" u malim razmjerima, onim moćima kojima međunarodni izaslanik može svrgnuti opstruktivne političare. Inzko se poslužio ovom usporedbom pozivajući se na vlastitu odgovornost, jer mnogi u zemlji iznova zahtijevaju intervenciju međunarodne zajednice.
Kriminalizirani izborni proces
Inzkov apel nije bio slučajan: mnogi Bosanci su već odavno izgubili vjeru u demokratske promjene, ne samo zato što mnogi smatraju da birališta nisu neovisna. Čitav izborni postupak doista je beznadno kriminaliziran, procijenjuje analitičarka Tanja Topić.
Posebice, uposlenici javne uprave i državnih firmi u Bosni ucjenjuju se da glasaju za vladajuću klasu, jer će u protivnom izgubiti posao. Budući da je privatni sektor skoro pa nikako razvijen, poslovi u upravi i vladinim organizacijama sve su popularniji. Taksistima u Sarajevu se prijeti da će izgubiti dozvolu ako ne podrže SDA. Glasači ponekad moraju svoj listić dokumentirati snimkom s mobilnog telefona. Na selu se nude mali iznosi i "izborni pokloni" poput brašna i šećera kako bi se osiguralo glasanje za stranke.
Potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim će se obilježiti 25. godišnjica u decembru, završena su nekadašnja ratna dešavanja između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Republika Srpska osnovana je kao jedan od dva entiteta (dijelovi zemlje) - de facto rezultat nemilosrdne politike istrebljenja srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića i čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića. Njihova politika nasilja prema svemu što nije srpsko kulminirala je genocidom u Srebrenici u maju 1995. Hrvati su sa svoje strane pokušali ratom u ratu odvojiti područja od Bosne i uspostavili zločinačku paradržavu Herceg-Bosnu. Zločini počinjeni u tom kontekstu kažnjeni su sa 111 godina zatvora pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu.
Srpske i hrvatske ideologije uništenja i dalje djeluju
Danas, četvrt stoljeća kasnije, te su ideologije uništenja još uvijek moćne. Nigdje to nije očitije nego u Mostaru. U gradu na Neretvi SDA i HDZ BiH dvanaest su godina onemogućavali izbore kako bi grad podijelili na sfere utjecaja i istovremeno zadržali kontrolu nad budžetom bez ikakvih parlamentarnih korektivnih mjera. Razdvajanje Bošnjaka i Hrvata u Mostaru politička je računica da se osigura status quo i moć nacionalističkih stranaka. Postoje mladi ljudi koji nikada nisu bili na drugoj strani podijeljenog grada, koji odrastaju bez ikakvog kontakta s drugom etničkom skupinom.
Sada, nakon više od desetljeća, napokon će se i ovdje održati lokalni izbori, prema sporazumu između SDA i HDZ-a BiH. Međutim, građani/ke Mostara glasat će tek 20. decembra, jer su izbori dogovoreni tek na ljeto, bilo je premalo vremena za pripremu izbornog procesa.
Dvostranačkim sporazumom, međutim, slobodni udjeli glasova smanjeni su zbog komplicirane izborne procedure u Mostaru i ojačan je utjecaj dva nacionalistička bloka - de facto upravo suprotno od onoga što je Europska komisija formulirala kao zahtjev za zemlju, kako bi se ispunili standardi na putu ka budućim EU integracijama.
Nevjerojatno je da je kontroverzne dogovore između stranačkih čelnika Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića pratila EU delegacija u Bosni i od tada se slave kao veliki uspjeh. Međutim, u Mostaru je široko rasprostranjen otpor: EU razgovara s mafijom, a ne s građanima/kama koji vode kampanju za reforme i demokratizaciju, prema široko rasprostranjenim kritikama. Ovim sporazumom postavljeni su dvojbeni dvostruki standardi koji nisu postojali ni u jednoj zemlji EU. Dakle, predstavnici EU doprinijeli su tome da nacionalisti i dalje mogu proširiti svoju moć u Mostaru.