Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boell, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.

Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti. Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.

Bosnia and Herzegovina (B&H) cannot yet be defined as a new "stable democracy". Čović (HDZ B&H) is trying to make changes to the B&H Election Law before the 2022 General Elections, which is to ensure the "legitimate representation" of the constituent peoples. In this way, with "legitimate representatives", a way would be opened for the implementation of their own long-term strategy, which undoubtedly goes in the direction of rounding off the territory of Bosnia and Herzegovina which is inhabited by majority Catholic population, i.e. the rebirth of the "extinguished" so-called Herzeg-Bosna, its full territorial and political autonomy and its eventual annexation to the Republic of Croatia.

Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje, koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao instrument etničkih kartela moći.

Planiranje prostora u Kantonu Sarajevo obilježeno je velikom koncentracijom interesa na malom području koju prati bezobzirna potrošnja resursa i nedostatak vizije održive budućnosti grada (uključujući i općine koje ne ulaze u teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva). Za tu viziju budućnosti Sarajeva potrebno je, smislenim planiranjem, stvoriti uslove za održivi razvoj grada, za poboljšanje nivoa kvaliteta života u Sarajevu, s čovjekom i zajednicama kao centralnim subjektima i objektima te vizije. Zbog toga je potrebno insistirati na istinskom učešću građana kako bismo našli način da se predstave interesi svih subjekata uključenih u prostorno planiranje. Oba izdanja Smjernica mali su doprinos na putu ka ostvarenju grada po mjeri građana. Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Fondacija Heinrich Boell u sklopu edicije Smjernice za samoupravu pokrenute 2017. godine, izdaje novu publikaciju pod nazivom Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo. Prvo izdanje, pod nazivom Učestvovanje stanovništva i upravljanje prostorom u Kantonu Sarajevo je bilo posvećeno lokalnoj samoupravi, mjesnim zajednicama, mehanizmima direktnog učešća u odlučivanju i drugim neformalnim aktivnostima koje možete poduzeti s ciljem uvođenja balansa snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.

Stereotipi i seksistički pristup izvještavanju u medijima, kao i diskriminacija žena u medijima, prepreke su razvoju “zdravog” društva i ravnopravnosti u bosanskohercegovačkom društvu. U sjenci ekonomske krize, političkih previranja kao i borbe protiv pandemije COVID 19 koja svakodnevno potresaju Bosnu i Hercegovinu ostao je jedan od ključnih društvenih problema, a to je višeslojna rodna neravnopravnost. Iako je prošlo više od 25 godina poslije rata, Bosna i Hercegovina je i dalje u dubokoj tranziciji.

“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padne na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. Populacija u ovom gradu nestaje.  Da li iza svega stoji Akashi ili Boutros-Ghali ili neko drugi – bojim se da za Srebrenicu neće više biti bitno.“  Srebrenica , 10. juli 1995. godine, Nihad Ćatić

Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom „IZAZOVI PLURALIZMA 1990-IH GODINA. „History Fest 2020.“ Riječ je o većini razgovora koji su obavljeni u okviru četvrtog po redu History Festa, koji je održan od 2. do 5. septembra 2020. godine u online formatu. Glavna tema je bila politička pluralizacija u jugoistočnoj Evropi tokom 1990-ih godina. U ovoj knjizi objavljene su diskusije sa dva panela, razgovori sa pojedinim historičarima o ulozi historičara u javnosti kao i razgovori sa autorima o njihovim knjigama.

Lokalni nisko-karbonski razvoj predstavlja ključnu komponentu novog koncepta održivog rasta/razvoja za koji se koristi termin zeleni rast (Green Growth). Politike zelenog rasta se trenutno razvijaju u Europskoj Uniji pod nazivom EU Green Deal. Radi se o strukturalnoj transformaciji ne samo ekonomije, a posebno energetike, nego i načina na koji živimo. U tom smislu publikacija obrađuje neke od ideja organiziranja lokalnih aktera u procesu planiranja i realizacije programa i projekata zelenog rasta. Dati su primjeri najboljih praksi lokalnog zelenog rasta u razvijenim zemljama, kao i u BiH, koji mogu i trebaju poslužiti kao inspiracija lokalnim akterima u BiH prilikom kreiranja ideja odnosno mjera zelenog rasta. Između ostalog, a zbog aktualnosti tematike, pobliže je opisan pojam prosumera, kao i mjere koje mogu poslužiti za smanjenje energetskog siromaštva, koji muči veliki broj domaćinstava u BiH.

Feministički broj Perspectives magazina, regionalne pubikacije koju godišnje izdaje Heinrich Böll Fondacija, želi međunarodnoj publici predstaviti perspektive Jugoistočne Evrope, dati analize globalnih i regionalnih  trendova i omogućiti uvid u razvoj i političke rasprave. Tema ovogodišnjeg izdanja je rod i feminizam na Zapadnom Balkanu, koji kroz četiri tematske cjeline (state of play, gender in transitions: revolution is female?, interventions i resistance) daje pregled konteksta, percepcije roda i stanje prava žena, otvara pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama. Kroz teme rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki, književnica fokusiramo se na svojevrsnu strategiju borbe za ženska prava na Balkanu: da li ista počiva na premisi da se nećemo umoriti i odustati? Ovo izdanje Balkan Perspectives je napisano kroz žensko autorstvo, ocrtavajući prava i borbe za rodnu ravnopravnost koje traju generacijama na Zapadnom Balkanu.