Smjernice za samoupravu

Publikacija Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo nastavak

je edicije Smjernice za samoupravu koju je CRVENA pokrenula 2017. godine.

Tadašnje izdanje je bilo posvećeno lokalnoj samoupravi, mjesnim zajednicama, mehanizmima direktnog učešća u odlučivanju i drugim neformalnim aktivnostima koje možete poduzeti s ciljem uvođenja balansa snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.

Oba izdanja su izrađena zahvaljujući podršci Fondacije Heinrich Boell, mnogobrojnih

bliskih saradnika i saradnica udruženja Crvena i iskrenim uvidima građana i građanki s kojima sarađujemo na terenu. Posebno zahvaljujemo inicijativi Hastahana Park za doprinos u pionirskom poduhvatu implementacije prve građanske inicijative u općini Centar.

Planiranje prostora u Kantonu Sarajevo obilježeno je velikom koncentracijom

interesa na malom području koju prati bezobzirna potrošnja resursa i nedostatak vizije održive budućnosti grada (uključujući i općine koje ne ulaze u teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva). Za tu viziju budućnosti Sarajeva potrebno je, smislenim planiranjem, stvoriti uslove za održivi razvoj grada, za poboljšanje nivoa kvaliteta života u Sarajevu, s čovjekom i zajednicama kao centralnim subjektima i objektima te

vizije. Zbog toga je potrebno insistirati na istinskom učešću građana kako bismo

našli način da se predstave interesi svih subjekata uključenih u prostorno planiranje. Oba izdanja Smjernica mali su doprinos na putu ka ostvarenju grada po mjeri  građana.

U prvom dijelu publikacije profesor Nihad Čengić piše o generalnoj ulozi prostornog planiranja i urbanizma u razvoju savremenih gradova i ekonomskoj stvarnost unutar koje se planiranje danas bori za vlastito mjesto i smisao u društvu. Sa sviješću o izazovima koje ekonomski kontekst i logika postavljaju pred praksu planiranja potrebno je, tvrdi autor, afirmisati planiranje gradova kao ultimativno javno pitanje te pitanje društvene etike koje u centar svog interesovanja stavlja održiv nastavak civilizacije.

Drugo i treće poglavlje daju odgovore na niz pitanja vezanih za učešće u upravljanju prostorom u našem političkom okviru; od odgovora na pitanja koji nivoi planova postoje, kako izgleda sam proces izmjene prostorno-planske dokumentacije, kako se zapravo donose odluke, te daje poseban osvrt na pravnu perspektivu procesa s pregledom najčešćih oblika kršenja zakona u ovoj sferi. Pravnu analizu uradio

je Aarhus centar iz Sarajeva.

Oba dijela sadrže niz preporuka koje direktno pokazuju šta se može poduzeti.

I dio publikacije možete preuzeti ovdje