Smjernice za samoupravu

Smjernice za samoupravu

II dio Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo
For free

Publikacija Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo nastavak
je edicije Smjernice za samoupravu koju je CRVENA pokrenula 2017. godine.
Tadašnje izdanje je bilo posvećeno lokalnoj samoupravi, mjesnim zajednicama, mehanizmima direktnog učešća u odlučivanju i drugim neformalnim aktivnostima koje možete poduzeti s ciljem uvođenja balansa snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.
Oba izdanja su izrađena zahvaljujući podršci Fondacije Heinrich Boell, mnogobrojnih
bliskih saradnika i saradnica udruženja Crvena i iskrenim uvidima građana i građanki s kojima sarađujemo na terenu. Posebno zahvaljujemo inicijativi Hastahana Park za doprinos u pionirskom poduhvatu implementacije prve građanske inicijative u općini Centar.

Planiranje prostora u Kantonu Sarajevo obilježeno je velikom koncentracijom
interesa na malom području koju prati bezobzirna potrošnja resursa i nedostatak vizije održive budućnosti grada (uključujući i općine koje ne ulaze u teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva). Za tu viziju budućnosti Sarajeva potrebno je, smislenim planiranjem, stvoriti uslove za održivi razvoj grada, za poboljšanje nivoa kvaliteta života u Sarajevu, s čovjekom i zajednicama kao centralnim subjektima i objektima te
vizije. Zbog toga je potrebno insistirati na istinskom učešću građana kako bismo
našli način da se predstave interesi svih subjekata uključenih u prostorno planiranje. Oba izdanja Smjernica mali su doprinos na putu ka ostvarenju grada po mjeri  građana.
U prvom dijelu publikacije profesor Nihad Čengić piše o generalnoj ulozi prostornog planiranja i urbanizma u razvoju savremenih gradova i ekonomskoj stvarnost unutar koje se planiranje danas bori za vlastito mjesto i smisao u društvu. Sa sviješću o izazovima koje ekonomski kontekst i logika postavljaju pred praksu planiranja potrebno je, tvrdi autor, afirmisati planiranje gradova kao ultimativno javno pitanje te pitanje društvene etike koje u centar svog interesovanja stavlja održiv nastavak civilizacije.
Drugo i treće poglavlje daju odgovore na niz pitanja vezanih za učešće u upravljanju prostorom u našem političkom okviru; od odgovora na pitanja koji nivoi planova postoje, kako izgleda sam proces izmjene prostorno-planske dokumentacije, kako se zapravo donose odluke, te daje poseban osvrt na pravnu perspektivu procesa s pregledom najčešćih oblika kršenja zakona u ovoj sferi. Pravnu analizu uradio
je Aarhus centar iz Sarajeva.

Oba dijela sadrže niz preporuka koje direktno pokazuju šta se može poduzeti.

I dio publikacije možete preuzeti ovdje

Product details
Date of Publication
2021
Publisher
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Number of Pages
48
Licence
Language of publication
bhs
Table of contents

Uvod - 5
Planiranje prostora u političkoj ekonomiji 21. vijeka i uloga stanovništva - 7
Prostorno planiranje, urbanizam i ekonomija
Ciljevi planiranja, urbanizma i politički procesi u svijetu i Bosni i
Hercegovini
Planiranje prostora i uključenost građana
Građani i renesansa planiranja prostora i grada
Šta znači učestvovati u upravljanju  - 12
Kako se kod nas upravlja prostorom i koji nivoi planova postoje 14
Kako se mijenjaju planovi i donose odluke 16

Šta je prostorno-plansko uređenje
Uloga prostornog plana i prostornih standarda
Ko su prostorni planeri
Ko su subjekti planiranja
Da li je planska dokumentacija javno dostupna
Ko može biti nosilac pripreme planskog dokumenta
Ko je nosilac izrade planskih dokumenata
Ko usvaja planske dokumente
Ko čini savjet plana
Ko finansira pripremu, izradu i praćenje provođenja planskih
dokumenata
Ko može pokrenuti izradu, izmjenu ili dopunu planskog dokumenta
Ko organizuje javni uvid i javnu raspravu te pod kojim uslovima
Koje norme regulišu ovo polje
Ko je nadležan za koji nivo plana
Kada treba da se uključite
Koji su formalno-pravni koraci u pripremi i izradi planova
Pravno – koji su najčešći oblici kršenja zakona i šta se može poduzeti - 30
Šta je to rodna perspektiva u planiranju prostora - 35

Izvori - 44