Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.
Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.
Bosnia and Herzegovina (B&H) cannot yet be defined as a new "stable democracy". Čović (HDZ B&H) is trying to make changes to the B&H Election Law before the 2022 General Elections, which is to ensure the "legitimate representation" of the constituent peoples. In this way, with "legitimate representatives", a way would be opened for the implementation of their own long-term strategy, which undoubtedly goes in the direction of rounding off the territory of Bosnia and Herzegovina which is inhabited by majority Catholic population, i.e. the rebirth of the "extinguished" so-called Herzeg-Bosna, its full territorial and political autonomy and its eventual annexation to the Republic of Croatia.
“Srebrenica se pretvara u najveću klaonicu. Poginuli i ranjeni neprestano se dovlače u bolnicu. Nemoguće je opisati. Svake sekunde po tri smrtonosna projektila padne na ovaj grad. U bolnicu je trenutno doneseno 17 poginulih, 57 teže i lakše ranjenih. Da li iko u svijetu može doći da vidi tragediju koja se dešava Srebrenici i njenim stanovnicima? Ovo je nečuven zločin koji se izvodi nad bošnjačkim stanovništvom u Srebrenici. Populacija u ovom gradu nestaje.
Da li iza svega stoji Akashi ili Boutros-Ghali ili neko drugi – bojim se da za Srebrenicu neće više biti bitno.“
S r e b r e n i c a , 1 0 . j u l i 1 9 9 5 . g o d i n e , N i h a d Ć a t i ć
Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom „IZAZOVI PLURALIZMA 1990-IH GODINA. „History Fest 2020.“ Riječ je o većini razgovora koji su obavljeni u okviru četvrtog po redu History Festa, koji je održan od 2. do 5. septembra 2020. godine u online formatu. Glavna tema je bila politička pluralizacija u jugoistočnoj Evropi tokom 1990-ih godina. U ovoj knjizi objavljene su diskusije sa dva panela, razgovori sa pojedinim historičarima o ulozi historičara u javnosti kao i razgovori sa autorima o njihovim knjigama.
Feministički broj Perspectives magazina, regionalne pubikacije koju godišnje izdaje Heinrich Böll Fondacija, želi međunarodnoj publici predstaviti perspektive Jugoistočne Evrope, dati analize globalnih i regionalnih trendova i omogućiti uvid u razvoj i političke rasprave. Tema ovogodišnjeg izdanja je rod i feminizam na Zapadnom Balkanu, koji kroz četiri tematske cjeline (state of play, gender in transitions: revolution is female?, interventions i resistance) daje pregled konteksta, percepcije roda i stanje prava žena, otvara pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama. Kroz teme rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki, književnica fokusiramo se na svojevrsnu strategiju borbe za ženska prava na Balkanu: da li ista počiva na premisi da se nećemo umoriti i odustati? Ovo izdanje Balkan Perspectives je napisano kroz žensko autorstvo, ocrtavajući prava i borbe za rodnu ravnopravnost koje traju generacijama na Zapadnom Balkanu.
Rijetko je kada i gdje, genocid bio normaliziran kao genocid nad Bošnjacima. To je proces koji je počeo istovremeno sa samim genocidom - ne samo rasprostranjenom kampanjom zataškavanja od strane njegovih počinilaca, već i retoričkim napadom i minimalizacijom koji je preuzela međunarodna zajednica.
Dosadašnja skromna praksa u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije, te drugih zakona i normi koji se odnose na nelegitimnu diskriminaciju, kao i iskustva iz prakse u regiji ukazuje na potrebu za izradom analiza, tumačenja i komentara o primjeni adekvatnih pravnih normi i standarda.
Kao epilog neuspjehu ove inicijative, EU se sada suočava sa političkim izazovom u odnosu na ustavnu reformu, a na koju nije pripremljena: izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nakon presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić. Istovremeno, izričita podrška hrvatske vlade etno-nacionalističkoj agendi HDZ BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju jedinstvu EU u svom pristupu BiH, posebno u vezi sa ustavnom reformom. EU - tako željna da izbjegne bilo kakvu diskusiju o ustavnoj reformi - sada je stjerana u ćošak.
Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH
Fondacija Heinrich Böll predstavalja studiju "Mediji i shrinking space u BiH: utišani alternativni glasovi" autorica prof. dr. Lejle Turčilo i doc. dr. Belme Buljubašić. Ovo istraživanje predstavlja svojevrsni nastavak prošlogodišnje publikacije Shrinking Spaces in the Western Balkans, koja govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva. Ovaj put se fokusiramo na manifestacije pomenutog fenomena u domenu medija.
Ovogodišnje izdanje magazina Perspectives se bavi fenomenom „zarobljene države“ (state capture) – korupcijom i nepotzmom, te njihovim uticajem na pravnu državu i život građanki i građana. Osim toga se osvrćemo na praksu zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, kao i uticaj politike na obrazovanje, slobodu medija, nacionalizam kao „instrument“ moćnika, odsustvo vladavine prava i druga goruća pitanja.
Magazin je na engleskom jeziku
