Demokratija

U odgovoru na ovaj napad, organizacije civilnog društva, slobodoumne osobe, diplomatske misije i međunarodne organizacije u Crnoj Gori i regionu su izrazile svoju solidarnost i podigli svoj glas. Ovaj slučaj ističe potrebu za jačom podrškom naporima civilnog društva u procesu evropskih integracija, čvrsto utemeljenih na progresivnim, ekološkim i rodno osetljivim vrijednostima.

Ratovi vođeni na postjugoslovenskim prostorima odneli su više od 130 hiljada ljudskih života, nekoliko miliona ljudi je proterano iz svojih domova, trajno ili privremeno raseljeno, stotine hiljada ljudi preživelo je različite oblike psihičke i fizičke torture i zlostavljanja, na hiljade žena i muškaraca je silovano.

U periodu 07. – 10. septembra/rujna 2023. održat će se treće izdanje Zelene ljetne škole.

Ekonomsko izrabljivanje i svi negativni društveno-ekonomski trendovi u velikoj mjeri se odražavaju na ženama. U svim oblastima rada plaće žena su niže u odnosu na plaće muškaraca, penzionerke primaju niže penzije od penzionera, nezaposlenost pogađa žene više nego muškarce itd. Rodna perspektiva je važna za utvrđivanje objektivnog pogleda na pad svih materijalnih indikatora u Hrvatskoj. Isto tako, stvaranje vlasti i konzervativne politike usmjerene su protiv prava žena. Nacionalizam i regresivna politika također su povezani s napadima na reproduktivna prava žena. Hrvatska se suočava s opasnom praksom „apela savjesti“, što podrazumijeva da ljekari odbijaju izvršiti pobačaj, navodno zbog vjerskih ubjeđenja. Istovremeno, neki ljekari koji se „pozivaju na savjest“ vrše pobačaje u privatnoj praksi. Apel savjesti znači uskraćivanje usluge javnog zdravstva, što je usko povezano s komercijalizacijom javnog zdravstva.

Mlade generacije žena odrasle su u društvu u kojem postoji privid da su svi ženski problem riješeni. Ne zbunjuju ih ni činjenice da su većina nezaposlenih mladih žene, da se manje zapošljavaju i prve gube posao, da su prisiljene potpisivati tajne ugovore u kojima ih poslodavac obavezuje da određeni broj godina neće roditi, da su porodiljne naknade niske, a jaslice skupe, nema ih dovoljno, kao ni vrtića itd. Za njih je ovo vrijeme postfeminizma i većina njih vjeruje da je patrijarhat – passé.

Da li treba da postoje domovi naroda u zakonodavnim tijelima u BiH? Postoji mogućnost da se u okviru predstavničkih domova formiraju ad hoc klubovi iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba ako neko smatra da je određenim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes određenog naroda. Iz tih razloga u budućim pregovorima oko izmjena Izbornog zakona BiH kao i Ustava BiH treba razmišljati i o ovakvim idejama. Ovo bi sigurno omogućilo daleko efikasniji rad zakonodavnih tijela u BiH.

Šta se podrazumijeva pod "rodnom ili antigender ideologijom"? Kako argumentira antigender pokret i kakav je njegov odnos prema EU? Jačanje pokreta u Europskoj uniji ilustrirano je primjerom sukoba oko Istanbulske konvencije.

U periodu 16. - 18. septembra/rujna 2022. godine održat će se drugo izdanje Zelene ljetne škole „Kako do zelene tranzicije u BiH?” u organizaciji Fondacije Heinrich Böll, Ureda u Sarajevu.

Pozivamo feminističke istraživačice/istraživače, zaposlene na univerzitetima, istraživačkim institutima, think tankovima i istraživačkim NVO-ima, kao i nezavisne istraživačice/istraživače da se pridruže GenPolSEE mreži. Svoje prijave pošaljite najkasnije do 15. avgusta 2022.     

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boell, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.