Demokratija i ljudska prava

Ljubo Bešlić gradonačelnik je Mostara od decembra 2004. godine, dakle skoro 16 godina. Ne pamti se da je u povijesti novije demokracije u Evropi, a valjda i u svijetu neko obnašao dužnost tako dugo samo zato jer nije bilo izbora. Kaže za Interview.ba da je tokom tih silnih godina bezbroj puta imao namjeru dati ostavku. No, pitanje je bilo, dodaje, kome predati dužnost.

Bosna i Hercegovina nije nastala 1995. godine, jer su i Bosna i Hercegovina i njeni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci stariji od Dejtonskog sporazuma. Svi su oni tokom povijesti razvijali Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Godine 1995. Srbi, Hrvati i Bošnjaci ne stvaraju BiH, a u mirovnim pregovorima ne sudjeluju predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH nego pregovoraju Izetbegović, Milošević i Tuđman, kao predsjednici država. U postigutom sporazumu svi su se saglasili da će poslije rata „Bosna i Hercegovina nastaviti legelano postojanje (...) uz dalje međunarodno priznanje“. Dakle, ni u Dejtonskom sporazumu, ni u Ustavu kao sastavnom dijelu sporazuma, nigdje se ne navodi da se stvara nova država, nego se govori o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine, a Srbi, Hrvati i Bošnjaci se spominju kao konstitutivni, ali se spominju i „Ostali“ i „Građani“ koji imaju sva prava u BiH.

Mostarka Irma Baralija 2018. godine tužila je Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru punih 12. godina. Presudu, kojom je potvrđeno da su prekršena prava građana/ki ovog grada, a koja su zagarantovana Europskom konvencijom o ljudskim pravima, dobila je krajem 2019. godine. Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) od tog trenutka aktivnije su počeli tragati za rješenjem u vezi „slučaja“ Mostar. U junu ove godine postignut je „politički dogovor“ koji je omogući izbore, ali prema mišljenju brojnih stručnjak ne i suštinske promjene. Za Interview.ba Baralija  govori koji je to pakleni plan nacionalnih za Mostar, koliko su postignutim dogovorom „zakinute“ građanske partije, kako je gradska lista s nekadašnjih 17 vijećnika/ica spala na 13, te da li je pravo vrijeme da žene skinu muškarce s vlasti...  

Da je i u pandemiji na sceni politika i politikantstvo, odnosno politička trgovina i ucene, vidljivo je bilo i iz odluke Vlade FBiH o raspodeli sredstva opštinama i kantonima za sanaciju posledica i borbu protiv koronavirusa.

Samo četiri dana od stupanja na snagu odluke o proglašenju vanrednog stanja, Vlada i predsjednica Republike Srpske posegnuli su za ovlaštenjima koja im vanredno stanje omogućava, te donijeli niz uredbi sa zakonskom snagom, od kojih se jedna odnosi na prekršaje izazivanja panike i nereda. Gostujući na ATV, predsjednica je objasnila da Uredbe treba da “omoguće nesmetano funkcionisanje institucija Srpske i preuzimanje određenih radnji”, dodajući da su se vodili interesima građana, “da oni ne budu oštećeni”.  

Demokratska fronta (DF) nedavno u parlamentarnu proceduru uputi prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Nije, dakako, dugo trebalo da se iz centrala HDZ i SNSD dade do znanja kako o njemu ne žele ni razgovarati. Istodobno, međutim, prvi ljudi ovih dviju partija prijete da će, ne promijeni li se Izborni zakon, blokirati državu. Ako, pak, o materijalu DF-a ne žele ni razgovarati, jedino što se može zaključiti jeste da izmjene Izbornog zakona moraju pratiti temeljnu ideju kojom operira HDZ. Dakle, ili Izborni zakon prema rješenjima koja je ponudio HDZ ili udružena Čović-Dodikova blokada države.

Samo je promjena vremenskih prilika i ove godine spasila građane od gušenja zagađenim zrakom, i takva situacija se ponavlja iz zime u zimu. U januaru ove godine smo imali svega 7 dana u kojima prosječna dnevna vrijednost PM 10 čestica nije bila iznad 50 mikrograma po metru kubnom, što je granična vrijednost koja smije biti prekoračena najviše 35 dana godišnje