Rod i Feminizam

Članci

Moje tijelo, moj život - moj izbor

U Americi se, dolaskom Donalda Trumpa na mjesto predsjednika, vraća tzv. Global Gag Rule, što predstavlja direktan napad na reproduktivnu pravdu širom svijeta.

Autor/ka Delila Hasanbegović

I žene ubijaju, zar ne?

U traumatizovanim društvima suočenim sa masovnim odlivom stanovništva i daljim društvenim propadanjem, najveću cenu plaćaju ugroženi društveni slojevi i marginalne grupe. Za vladajuće strukture, opsednute mačistički shvaćenim nacionalnim interesima, ovi slojevi i grupe su eventualno bitne samo na dan izbora. Iako je zakonska regulativa kada je reč o nasilju nad ženama značajno unapređena, ono se minimalno prijavljuje, žene žrtve ga trpe više godina u osami, a budžetska izdvajanja za sigurne kuće ostaju minimalna. Istraživanja pokazuju da je skoro četiri od deset žena u BiH iskusilo psihičko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršene 15. godine života, ali ni ti podaci nisu dovoljni da bi se ono konačno tretiralo na ozbiljan način, kao ni nedavni, brutalni slučajevi femicida.

Autor/ka Zlatiborka Popov-Momčinović

Svi prilozi na temu Rod i Feminizam

Publikacije

Nasilje nad ženama

rod i feminizam

Znanstvena monografija Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti, urednika Fahda Kasumovića, dostupna je i u elektronskoj verziji. Monografija je objavljena 2024. u Sarajevu i Berlinu, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich-Böll-Stiftung e.V. (Berlin). Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.

Zagovaranje zabrane i protivljenje abortusu u Bosni i Hercegovini

analiza

Cilj ovog istraživanje je analizirati pojedince, formalne i neformalne grupe, organizacije i fondacije u Bosni i Hercegovini koje se protive mogućnosti abortusa na zahtjev, te zagovaraju njegovu zabranu kroz promjenu zakona, ili nastoje utjecati na stav prema abortusu kod donosilaca odluka ili na širu javnost.

pdf

Svi prilozi na temu Rod i Feminizam

Rodna ravnopravnost u ustavu - prepreke i mogućnosti

Ova konferencija bavila se pitanjem važnosti ravnopravnosti spolova kao ustavne kategorije: zašto je važno da ustavi budu rodno osjetljivi i što to znači u praksi? Također smo imali/e priliku čuti iskustva iz Srbije i Hrvatske, zemalja čiji ustavi imaju određenu razinu garancije ženskih ljudskih prava, za razliku od “rodno slijepog” Ustava BiH.

Rodna ravnopravnost u ustavu – prepreke i mogućnosti | 20. 11. 2023. - Helsinški Parlament Građana Banja Luka

Watch on YouTube

Ovaj vanjski sadržaj zahtijeva vaš pristanak. Imajte na umu našu politiku privatnosti.

Video:
snimci video konferencije sa aplikacije „Zoom”
„Black Board“, Stux, Thanks for Your Like, Pixabay

Audio:
audio snimci video konferencije sa aplikacije „Zoom”
Type Writing, Pixabay

Citat dana

“Žene pripadaju na svim mjestima gdje se donose odluke. … Ne bi trebalo biti da su žene izuzetak”.

Ruth Bader Ginsburg

Moja ljubav, moje pravo! | Podcast serija "Our Voices, Our Choices" na engleskom jeziku

Ova serija daje glas ljudima čiji se glasovi često ne čuju - ljudi koji su za sebe donijeli odluke koje nisu u skladu sa zakonima ili običajima ili čija su stanovišta zanemarena, pa čak i cenzurirana. Ona govori o zajednicama koje se bore za osnovna ljudska prava i o različitim načinima njihove borbe. Otkrivamo kako žene osiguravaju svoja prava političkim protestima, detaljno analiziramo ženska reproduktivna prava i ulazimo u LGBT zajednice širom svijeta

Audio emisija

U BiH, ravnopravnost spolova još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou

„Svako društveno pitanje je i feminističko pitanje. Žene moraju postati društveno relevantne i dio procesa kreiranja politika i zakona, te njihove implementacije i evaluacije. Njihov glas se mora čuti i vrednovati isto kao i glasovi muškaraca“, kaže Zilka Spahić-Šiljak, profesorica rodnih studija i istraživačica na Stanford univerzitetu.