Zbog svoje sve veće vidljivosti, ali i političkog i društvenog utjecaja anti-rodni pokreti intenzivno se istražuju, a istraživanja nas upućuju na kompleksnu i raznoliku konstelaciju religijskih i nereligijskih aktera na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Ali zašto bi građani uopšte trebali brinuti o još jednoj od desetina strategija EU?

Za organizam ne možemo reći da je zdrav ako je jedan organ obolio, pa analogno tome,  slojeve društva ne možemo posmatrati segmentirano nego moramo napraviti cjeloviti društveno-ekološki otisak jednog prostora, grada, kantona, države kako bismo transformirali „zdravstveni“ status.

Na zapadnom Balkanu korumpirani političari sistematski eksploatiraju javne budžete i prirodne resurse. Međunarodni akteri sve više prepoznaju ove zemlje kao “El Dorado” za upitna ulaganja. Riječ je o prestižnim infrastrukturnim projektima i traženim sirovinama. Ekološki standardi koji su u EU nezaobilazni, jednostavno se ignorišu na udaljenosti od samo 1-2 sata avionom prema jugu.

Sada je prilika da međunarodna zajednica pokaže da će stati uz građane, a ne uz političke aktere koji su ovdje i proizvođači sukoba jer generišu sukob i oni koji treba da se dogovore jer imamo zahtjeve i molbe međunarodne zajednice da se naši politički akteri dogovore. Kako će se dogovoriti ako sami prave sukobe i na tim sukobima grade svoju političku legitimaciju? Kada bi se dogovorili, oni više ne bi postojali, prosto bi odumrli i ja ne mogu da vjerujem da međunarodna zajednica to ne vidi. Sigurna sam da oni to vide jer se radi o ljudima koji imaju političko, diplomatsko i životno iskustvo, bili su na različitim mjestima i žarištima i naravno da vide.

Povodom 25.11. - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i početka Globalne kampanje 16 dana aktivizma, Fondacija CURE organiziraju uličnu akciju pod nazivom  „Odlučne cure dižu glas protiv ratova, femicida i nasilja!“

Prema statistikama, oko 48% žena u Bosni i Hercegovini pretrpjelo je već do svoje 15. godine života neku vrstu fizičkog, seksualnog i/ili psihičkog nasilja. BiH je potpisala i ratificirala Istanbulsku konvenciju, koja je pravni okvir za zaštitu žena i prevenciju svih oblika nasilja i diskriminacije nad ženama, ali monitoring provedbe je pokazao velike nedostatke. Mediji igraju značajnu ulogu u prevenciji i edukaciji javnosti o nasilju nad ženama i femicidu. Nepoštivanje etičkih i profesionalnih standarda medijskih radnika prilikom izvještavanja, te neprimjereno medijsko izvještavanje mogu potaknuti efekat imitiranja, pored toga dovode i retraumatizacije porodice i osoba koje trenutno žive u nasilnom odnosu. Povodom Međunarodnog dana eliminacije nasilja nad ženama, prenosimo Saopštenje grupe novinara i novinarki povodom medijskog izvještavanja o femicidu  

Ustavni sud BiH je zabranio diskriminaciju de iure i de facto, kao i zadržavanja rezultata ranije de iure diskriminacije. Sva ova tri principa bila su dobar osnov za promjenu entitetskih ustava, uvođenje konstitutivnosti na cijeloj teritoriji te djelomičnu političku predstavljenost nacionalnih manjina i osoba koje se ne žele etnički identifikovati. No, i dalje je ostao problem predstavljenosti Ostalih na državnom nivou.

U odgovoru na ovaj napad, organizacije civilnog društva, slobodoumne osobe, diplomatske misije i međunarodne organizacije u Crnoj Gori i regionu su izrazile svoju solidarnost i podigli svoj glas. Ovaj slučaj ističe potrebu za jačom podrškom naporima civilnog društva u procesu evropskih integracija, čvrsto utemeljenih na progresivnim, ekološkim i rodno osetljivim vrijednostima.

Ratovi vođeni na postjugoslovenskim prostorima odneli su više od 130 hiljada ljudskih života, nekoliko miliona ljudi je proterano iz svojih domova, trajno ili privremeno raseljeno, stotine hiljada ljudi preživelo je različite oblike psihičke i fizičke torture i zlostavljanja, na hiljade žena i muškaraca je silovano.