Lokalni nisko-karbonski razvoj predstavlja ključnu komponentu novog koncepta održivog rasta/razvoja za koji se koristi termin zeleni rast (Green Growth). Politike zelenog rasta se trenutno razvijaju u Europskoj Uniji pod nazivom EU Green Deal. Radi se o strukturalnoj transformaciji ne samo ekonomije, a posebno energetike, nego i načina na koji živimo. U tom smislu publikacija obrađuje neke od ideja organiziranja lokalnih aktera u procesu planiranja i realizacije programa i projekata zelenog rasta. Dati su primjeri najboljih praksi lokalnog zelenog rasta u razvijenim zemljama, kao i u BiH, koji mogu i trebaju poslužiti kao inspiracija lokalnim akterima u BiH prilikom kreiranja ideja odnosno mjera zelenog rasta. Između ostalog, a zbog aktualnosti tematike, pobliže je opisan pojam prosumera, kao i mjere koje mogu poslužiti za smanjenje energetskog siromaštva, koji muči veliki broj domaćinstava u BiH.
Feministički broj Perspectives magazina, regionalne pubikacije koju godišnje izdaje Heinrich Böll Fondacija, želi međunarodnoj publici predstaviti perspektive Jugoistočne Evrope, dati analize globalnih i regionalnih trendova i omogućiti uvid u razvoj i političke rasprave. Tema ovogodišnjeg izdanja je rod i feminizam na Zapadnom Balkanu, koji kroz četiri tematske cjeline (state of play, gender in transitions: revolution is female?, interventions i resistance) daje pregled konteksta, percepcije roda i stanje prava žena, otvara pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama. Kroz teme rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki, književnica fokusiramo se na svojevrsnu strategiju borbe za ženska prava na Balkanu: da li ista počiva na premisi da se nećemo umoriti i odustati? Ovo izdanje Balkan Perspectives je napisano kroz žensko autorstvo, ocrtavajući prava i borbe za rodnu ravnopravnost koje traju generacijama na Zapadnom Balkanu.
Knjiga koja je pred Vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije u 20. stoljeću, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara
da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Već duži niz godina ideja o jednoj ovakvoj knjizi razmatrala se u ugodnim razgovorima koje smo međusobno vodili, a potom su kolege sačinile bazu za projekt koji je dio njihova istraživanja usmjerio u pravcu prikupljanja izvora i literature za sagledavanje fenomena poplava u bosanskohercegovačkoj historiji u 20. stoljeću. Kako su se u međuvremenu naša istraživanja i prikupljanje literature širili, tako su i mogućnosti za nova istraživanja postajale veće. Pojmovi historije okoliša i ekohistorije sve su češće bili dio naše gotovo svakodnevne komunikacije, što je na kraju uobličeno u projekt za koji smo se iskreno nadali da može dobiti određenu podršku i da će time naše želje postati realnost.
Na sceni je groteskni preokret paradigme zakona i reda. Ne određuju zakoni ili međunarodni standardi šta je zakonito, već kriminalni karteli moći zajedno sa dominirajućim strankama.
Kao rezultat toga, pojedinačna i ljudska prava u velikoj mjeri su ugrožena, a pojedinci imaju malo šansi da svoja prava ostvare u takvim pravnim strukturama.
Zapad, posebno EU, nije uspio obuzdati te razorne sile i promicati svoju agendu - demokratiju, liberalnost, različitost.
Svojom opreznošću, što je EU već pokazala tokom rata u Bosni, EU ponovo ne uspijeva odbraniti europske vrijednosti na Balkanu. Međutim, to i samu Evropsku uniju u njezinim temeljima sve više ugrožava: bijesne destruktivne ideologije, koje su se širile tokom devedesetih, sada se vraćaju u EU i ugrožavaju koheziju unutar Unije.
Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine. Kao ideja nastao je u intenzivnim razgovorima kolegica i kolega historičara mlađe generacije, međusobno povezanih kolegijalnom saradnjom, susretljivošću i željom da postojeći programi saradnje i kontakti budu međusobno povezani novom projektnom linijom čiji je osnovni cilj bilo regionalno umrežavanje historičara i rad na istim i/ili srodnim temama.
"U ovoj regiji dominiraju patrijarhalne, homofobne i isključive tendencije, koje stvaraju klimu netrpeljivosti, isključivanja, radikalnog negiranja svega humanoga i racionalnoga. Posljedica su rigidni obrambeni mehanizmi protiv progresivnih i sekularnih stavova. Umjesto modernosti, umjesto uspostavljanja blagostanja za sve, građane se drži u vječnoj borbenoj zoni, iz koje bježe stotine hiljada – bez rata – da bi sreću u radu i životu pronašle negdje drugdje, s onu stranu stalne radikalizacije", stoji u uvodnom dijelu Marion Kraske, direktorice hbs, ureda u Sarajevu
Otvoreni sukobi u postjugoslavenskim ratovima pružili su zagovornicima (i korisnicima) etnonacionalističkih ideologija obilje iskustava ili "dokaza" koji su "potvrdili" sve prethodne strahove i zabrinutosti: "oni" (drugi etnički kolektiv) su se "namjerili na nas". Ratne, ali i poslijeratne godine obilježene su širenjem narativa, koje apstraktnu i praznu ideologiju etničke pripadnosti čine vrlo konkretnom.
Ovogodišnje izdanje magazina Perspectives se bavi fenomenom „zarobljene države“ (state capture) – korupcijom i nepotzmom, te njihovim uticajem na pravnu državu i život građanki i građana. Osim toga se osvrćemo na praksu zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, kao i uticaj politike na obrazovanje, slobodu medija, nacionalizam kao „instrument“ moćnika, odsustvo vladavine prava i druga goruća pitanja.
Magazin je na engleskom jeziku
Analiza „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti?“ je nastala saradnjom Centra za izborne studije (CIS) i Heinrich Bӧll Fondacije u cilju aktualiziranja i definiranja problema masovnog odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, pokušavajući otkriti stvarne razloge i uzroke odlaska mladih ljudi u potrazi za boljim i sigurnijim životom.
Uz stalni rast cijena energije sve više se domaćinstava suočava sa problemima podmirivanja računa za energiju, te bivaju prisiljeni živjeti u energetski neadekvatnim uslovima uz smanjenje životnog prostora zimi. Energetski siromašnim smatraju se sva domaćinstva koja za podmirivanje računa za vodu, električnu i toplotnu energiju troše preko 10 % od ukupnih prihoda ili nisu u mogućnosti da plaćaju ove račune. Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijek nedostaje puno podataka i metodologija za definiranje kriterija ugroženosti. U dokumentu su date definicije energetskog siromaštva, informacije o potrošnji energije u BiH, rezultati anketiranja građana BiH o potrošnji energije u domaćinstvima, te preporuke civilnog društva za ublažavanje ovih problema.
