Demokratija

Od interresorne radne grupe je nerealno očekivati da će učiniti išta što bi već na sljedećim izborima u pitanje moglo dovesti njihovu dominaciju i oduzeti im moć temeljem koje se u javnosti, domaćoj i svjetskoj, predstavljaju legitimnim i apsolutnim tumačima interesa triju bosanskohercegovačkih naroda

I nikada do danas, a u pitanju je čitavih 20 godina – iako je sve te godine postoji suglasnost o potrebi reformi izbornoga zakonodavstva – nije bio osiguran minimum konsenzusa, neophodnog da bi se navedenoj reformi i pristupilo. A razlog je u suprotstavljenosti interesa triju etničkih političkih filozofija.

U periodu 10. - 12. septembra/rujna 2021. godine održaće se prvo izdanje Zelene ljetne škole u organizaciji Fondacije Heinrich Böll (Ured u Sarajevu).  Ovaj program edukacije i razmjene okupiće predavačice/če iz BiH i regiona i učesnike/ce iz različitih oblasti društvenog angažovanja (aktivizam, civilno društvo, akademija).

Kada je o ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine riječ, prvo treba navesti da je riječ o sasvim specifičnom obliku ustavnosti, koja nema uzora u savremenom pravno-političkom atlasu. Uopštavanje je nemoguće, pa stoga treba krenuti sa komparacijom pojedinih segmenata ustavnog sistema

Bosnu i Hercegovinu (BiH) još uvijek ne možemo definirati kao novu "stabilnu demokraciju". Čović (HDZ BiH) nastoji prije Općih izbora 2022. godine izdejstvovati promjene Izbornog zakona BiH kojima će osigurati “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda. Na taj način, uz “legitimne predstavnike” otvorio bi se put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u pravcu zaokruživanja teritorije BiH nastanjene većinskim stanovništvom katoličke vjeroispovjesti, odnosno reinkarnacije “ugašene” tzv. Herceg-Bosne, njene potpune teritorijalne i političke autonomije i njenom, kad-tad, prisajedinjenu Republici Hrvatskoj.

Tek kad prosvijetljeni/e građani/ke shvate da imaju prava i da ih mogu i moraju koristiti kako bi promijenili sistem na bolje, nešto se može promijeniti.

Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje, koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao instrument etničkih kartela moći. Download publikacije ovdje  

Kampanja #MeToo je konačno zaživela i u našoj regiji, kao reakcija na slučaj koji nas je sve zaprepastio - ili to zapravo subjektivno percipiramo kao zaprepašćenje, udobno zaklonjeni iza moralne mimikrije patrijarhalnog društva? Mediji bruje a društvene mreže „gore“ o tzv. slučaju Mika Aleksić, koji je optužen da je napastvovao i seksualno zlostavljao učenice glumačke škole čiji je vlasnik i na kojoj je predavao. 

25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije doveo do stvaranja funkcionalne države koja je sve bliža članstvu u EU. Nažalost, prepreke na tom putu postaju sve ozbiljnije a jedna od najvećih upravo je miješanje Rusije u unutrašnje poslove Bosne i Hercegovine.

Puno toga o upravo održanim izborima u Mostaru govori činjenica da više od 24 sata nakon zatvaranja birališta ne znamo konačne rezultate i da se na ogromnom broju biračkih mjesta listići ponovno prebrojavaju, a sve zbog brojnih pokušaja da se falsificira volja birača. Oni koji su to, očito masovno pokušali napraviti, nisu iskazali niti poštovanje prema glasačima, ali niti prema činjenici da je bilo nikad više promatrača i da je kompletna pažnja medija te nevladinih i međunarodnih organizacija bila usmjerena na Mostar.