Širom Evrope, svijest o energetskom siromaštvu brzo raste i to pitanje sve više se integrira u aktivnosti Evropske unije, o čemu svjedoči vodeći zakonodavni prijedlog Evropske komisije "Čista energija za sve Evropljane" objavljen 30. novembra 2016. Neke od vodećih institucija koje se bave energetskim siromaštvom su Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo i Evropska energetska zajednica. Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo poziva sve relevantne interesne grupe koje rade na energetskom siromaštvu da izgrade i prošire mrežu stručnjaka posvećenu rješavanju ovog problema na cijelom kontinentu. Prema njihovoj službenoj web stranici, Opservatorij je razvilo 13 različitih institucija, uključujući organizacije, univerzitete i preduzeća. Savjetodavni odbor sastoji se od preko 70 vodećih interesnih grupa iz cijele Evrope i službeno je osnovan 2018. godine. Njegovo stvaranje nastojanje je Evropske komisije da se na sistematičniji način pozabavi energetskim siromaštvom, da osigura resurse za javni angažman, da širi informacije i olakša razmjenu znanja.
BiH ima ukupno 244 rijeke, što znači da bi se izgradnjom više od 500 planiranih malih hidroelektrana efektivno sve rijeke u državi koristile u komercijalne svrhe.
Potrebno nam je da se nova (sa)znanja šire dalje. Svijet znanja traži saveznike/ce, traži one koji će - unatoč strasti prema neinformiranosti koja postaje sve prisutnija - biti hrabri u zagovaranju ravnopravnog društva. Ovaj vodič Nikole Vučića je njegov doprinos tome
Hidrogen proizveden iz obnovljivih izvora (zeleni hidrogen) kao zamjena za fosilna goriva i sirovine u sektorima koje nije lako dekarbonizirati može doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih gasova i prije 2030., privrednom razvoju i postizanju klimatski neutralne ekonomije do 2050. Hidrogen iz obnovljivih izvora jedinstvena je prilika i za istraživanja i inovacije, te stvaranje ekonomskog rasta i radnih mjesta u cijelom lancu vrijednosti.
U ovom trenutku savremenog doba više smo u kontaktu s plastikom nego s voljenima. Plastika je svuda – u zraku, vodi i tlu. Ona je pokretač globalizacije i slika neuređenog kapitalizma u poodmakloj fazi, sistema koji eksternalizira troškove ljudima i okolišu u svrhu ostvarivanja dobiti. Plastiku gotovo da ne mogu izbjeći ni savjesni građani, a život bez plastike zahtijeva pristup i privilegije koje uživa veoma malo osoba u svijetu.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boell, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.
Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.
Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.
Bosnia and Herzegovina (B&H) cannot yet be defined as a new "stable democracy". Čović (HDZ B&H) is trying to make changes to the B&H Election Law before the 2022 General Elections, which is to ensure the "legitimate representation" of the constituent peoples. In this way, with "legitimate representatives", a way would be opened for the implementation of their own long-term strategy, which undoubtedly goes in the direction of rounding off the territory of Bosnia and Herzegovina which is inhabited by majority Catholic population, i.e. the rebirth of the "extinguished" so-called Herzeg-Bosna, its full territorial and political autonomy and its eventual annexation to the Republic of Croatia.
Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje,
koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima,
Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de
facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao
instrument etničkih kartela moći.
Planiranje prostora u Kantonu Sarajevo obilježeno je velikom koncentracijom interesa na malom području koju prati bezobzirna potrošnja resursa i nedostatak vizije održive budućnosti grada (uključujući i općine koje ne ulaze u teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva). Za tu viziju budućnosti Sarajeva potrebno je, smislenim planiranjem, stvoriti uslove za održivi razvoj grada, za poboljšanje nivoa kvaliteta života u Sarajevu, s čovjekom i zajednicama kao centralnim subjektima i objektima te vizije. Zbog toga je potrebno insistirati na istinskom učešću građana kako bismo našli način da se predstave interesi svih subjekata uključenih u prostorno planiranje. Oba izdanja Smjernica mali su doprinos na putu ka ostvarenju grada po mjeri građana.
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Fondacija Heinrich Boell u sklopu edicije Smjernice za samoupravu pokrenute 2017. godine, izdaje novu publikaciju pod nazivom Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo.
Prvo izdanje, pod nazivom Učestvovanje stanovništva i upravljanje prostorom u Kantonu Sarajevo je bilo posvećeno lokalnoj samoupravi, mjesnim zajednicama, mehanizmima direktnog učešća u odlučivanju i drugim neformalnim aktivnostima koje možete poduzeti s ciljem uvođenja balansa snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.
