BiH

U blizini Bihaća je na zahtjev lokalnih vlasti u junu 2019. smješteno više stotina izbjeglica – Vučjak je pjeskovit teren bez struje, bez vode. Crveni krst/križ očajnički pokušava da osigura minimum potrebne opskrbe. Pogledajte foto galeriju.

Jedna od bosanskohercegovačkih paradoksa jeste činjenica da političke partije koje su ovu zemlju uvele u rat uopće još uvijek i postoje. I ne samo da postoje već su dio vlasti koju međunarodna zajednica smatra partnerskom. E, sad, otkuda nekomu ideja da onaj tko je uvukao neku zemlju u rat može biti garant mira i stabilnosti pitanje je na koje ne mogu dati tako jednostavan odgovor osim ako defetistički ne zaključim da je osnovno obilježje bilo kakve i bilo čije politke već pomenuto licemjerje.

Na dan 21. decembra 2018. godine navršava se stotinu i jedna godina od rođenja Heinricha Bölla, pisca, intelektualca, nobelovca i buntovnika. Heinrich Böll nam je ostavio bezbroj primjera intelektualne i ljudske pobune protiv svakog vida nasilja, pritiska, uništenja - ne samo kroz svoje pisanje nego i kroz svoj život. Da li je danas takva pobuna moguća? O tome piše Dragan Markovina, historičar i publicista, u svom autorskom tekstu koji objavljujemo. U povodu sjećanja na život i djelo Heinricha Bölla pozivamo vas da posjetite izložbu "Heinrich Böll: Život i djelo" koja je postavljena u Centru za kulturu Mostar (Rade Bitange 13) u period od 12. do 19.12.2018. godine.

Danas, sedamdesetipet godina poslije prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, što je brojka približno jednaka prosječnoj životnoj dobi u Bosni i Hercegovini, pitanje antifašizma ne bi trebalo biti promatrano samo i isključivo u kontekstu diskusija o Drugom svjetskom ratu i sl, kako se to uglavnom radi u prigodničarskim obraćanjima i diskusijama u javnosti. Važno je to naglasiti prije svega zbog obima promjena koje su se na širem planu, globalnom, desile u navedenom vremenskom periodu.

Od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 22.000 migranata i izbjeglica iz Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana, Sirije, Alžira, Maroka i drugih zemalja sjeverne Afrike i Azije. Njihov cilj je skoro isključivo EU, mi smo samo jedna od usputnih stanica na njihovom putu u bolju budućnost. Ovo je priča o volonterima koji na sarajevskim ulicama neumorno pomažu nesretnicima koji su se u našoj zemlji našli van zvaničnog sistema pomoći.

Ukratko, na izborima je pobijedio politički status quo, odnosno snage čiji je direktni interes da se ništa ne mijenja. Napredak znači poštivanje zakona, sistem i red, a to je za njih direktna opasnost.

Opšti izbori u Bosni i Hercegovini održani su 7. oktobra ove godine. Ništa spektakularno se nije desilo u vezi sa „rasporedom snaga“ na terenu. Uvjerljiva pobjedna etno-klero-nacionalista, evidentan poraz građanske (lijeve) opcije, kristalno čista slika nepromijenjenog stanja koje će takvo ostati, čini se, zauvijek.

Sljedećeg vikenda su izbori u Bosni i Hercegovini: nacionalisti prije izlaska na glasanje radikalnim tonovima atmosferu dovode do usijanja. Otvoreno se prijeti otcjepljenjem. RS želi Veliku Srbiju, Hrvati forsiraju poseban vlastiti entitet – oživljavaju ratni ciljevi iz 90-ih. U izrazito huškačkoj atmosferi se prijeti ili se čak i ubijaju kritičke ili alternativne snage.  

Otvoreni sukobi u postjugoslavenskim ratovima pružili su zagovornicima (i korisnicima) etnonacionalističkih ideologija obilje iskustava ili "dokaza" koji su "potvrdili" sve prethodne strahove i zabrinutosti: "oni" (drugi etnički kolektiv) su se "namjerili na nas". Ratne, ali i poslijeratne godine obilježene su širenjem narativa, koje apstraktnu i praznu ideologiju etničke pripadnosti čine vrlo konkretnom. Za pdf-verziju kliknite ovdje