Otvoreni sukobi u postjugoslavenskim ratovima pružili su zagovornicima (i korisnicima) etnonacionalističkih ideologija obilje iskustava ili "dokaza" koji su "potvrdili" sve prethodne strahove i zabrinutosti: "oni" (drugi etnički kolektiv) su se "namjerili na nas". Ratne, ali i poslijeratne godine obilježene su širenjem narativa, koje apstraktnu i praznu ideologiju etničke pripadnosti čine vrlo konkretnom.
Strateška procjena uticaja na okoliš je postupak kojim se ocjenjuju mogući uticaji na okoliš strategija, planova i programa, i njihovih alternativa, predlažu mjere za suzbijanje negativnih uticaja, kao i program praćenja uticaja. Osnovna je svrha primjene postupka osiguranje održivog razvoja na višoj razini planiranja. U Evropskoj uniju, i u susjednim zemljama, poput Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, strateške procjene okoliša se shvaćaju vrlo ozbiljno i provode se za planove upravljanja otpadom, nacionalne energetske planove, planove velikih projekata itd. Strateške procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini; međutim, rade se prvenstveno tokom prostornog planiranja i ne koriste se kao mandatorni izvori informacija prilikom planiranja energetskih, vodnih i drugih srodnih strategija, a posebno prilikom pripreme velikih razvojnih projekata. To je problematično sa više aspekata o čemu i govori ova analiza.
Širom Evrope, svijest o energetskom siromaštvu brzo raste i to pitanje sve više se integrira u aktivnosti Evropske unije, o čemu svjedoči vodeći zakonodavni prijedlog Evropske komisije "Čista energija za sve Evropljane" objavljen 30. novembra 2016. Neke od vodećih institucija koje se bave energetskim siromaštvom su Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo i Evropska energetska zajednica. Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo poziva sve relevantne interesne grupe koje rade na energetskom siromaštvu da izgrade i prošire mrežu stručnjaka posvećenu rješavanju ovog problema na cijelom kontinentu. Prema njihovoj službenoj web stranici, Opservatorij je razvilo 13 različitih institucija, uključujući organizacije, univerzitete i preduzeća. Savjetodavni odbor sastoji se od preko 70 vodećih interesnih grupa iz cijele Evrope i službeno je osnovan 2018. godine. Njegovo stvaranje nastojanje je Evropske komisije da se na sistematičniji način pozabavi energetskim siromaštvom, da osigura resurse za javni angažman, da širi informacije i olakša razmjenu znanja.
Potrebno nam je da se nova (sa)znanja šire dalje. Svijet znanja traži saveznike/ce, traži one koji će - unatoč strasti prema neinformiranosti koja postaje sve prisutnija - biti hrabri u zagovaranju ravnopravnog društva. Ovaj vodič Nikole Vučića je njegov doprinos tome
Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.
Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.
Planiranje prostora u Kantonu Sarajevo obilježeno je velikom koncentracijom interesa na malom području koju prati bezobzirna potrošnja resursa i nedostatak vizije održive budućnosti grada (uključujući i općine koje ne ulaze u teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva). Za tu viziju budućnosti Sarajeva potrebno je, smislenim planiranjem, stvoriti uslove za održivi razvoj grada, za poboljšanje nivoa kvaliteta života u Sarajevu, s čovjekom i zajednicama kao centralnim subjektima i objektima te vizije. Zbog toga je potrebno insistirati na istinskom učešću građana kako bismo našli način da se predstave interesi svih subjekata uključenih u prostorno planiranje. Oba izdanja Smjernica mali su doprinos na putu ka ostvarenju grada po mjeri građana.
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Fondacija Heinrich Boell u sklopu edicije Smjernice za samoupravu pokrenute 2017. godine, izdaje novu publikaciju pod nazivom Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo.
Prvo izdanje, pod nazivom Učestvovanje stanovništva i upravljanje prostorom u Kantonu Sarajevo je bilo posvećeno lokalnoj samoupravi, mjesnim zajednicama, mehanizmima direktnog učešća u odlučivanju i drugim neformalnim aktivnostima koje možete poduzeti s ciljem uvođenja balansa snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.
Stereotipi i seksistički pristup izvještavanju u medijima, kao i diskriminacija žena
u medijima, prepreke su razvoju “zdravog” društva i ravnopravnosti u bosanskohercegovačkom društvu. U sjenci ekonomske krize, političkih previranja kao i
borbe protiv pandemije COVID 19 koja svakodnevno potresaju Bosnu i Hercegovinu
ostao je jedan od ključnih društvenih problema, a to je višeslojna rodna neravnopravnost.
Iako je prošlo više od 25 godina poslije rata, Bosna i Hercegovina
je i dalje u dubokoj tranziciji.
Udruženje za modernu historiju je objavilo knjigu pod naslovom „IZAZOVI PLURALIZMA 1990-IH GODINA. „History Fest 2020.“ Riječ je o većini razgovora koji su obavljeni u okviru četvrtog po redu History Festa, koji je održan od 2. do 5. septembra 2020. godine u online formatu. Glavna tema je bila politička pluralizacija u jugoistočnoj Evropi tokom 1990-ih godina. U ovoj knjizi objavljene su diskusije sa dva panela, razgovori sa pojedinim historičarima o ulozi historičara u javnosti kao i razgovori sa autorima o njihovim knjigama.
Lokalni nisko-karbonski razvoj predstavlja ključnu komponentu novog koncepta održivog rasta/razvoja za koji se koristi termin zeleni rast (Green Growth). Politike zelenog rasta se trenutno razvijaju u Europskoj Uniji pod nazivom EU Green Deal. Radi se o strukturalnoj transformaciji ne samo ekonomije, a posebno energetike, nego i načina na koji živimo. U tom smislu publikacija obrađuje neke od ideja organiziranja lokalnih aktera u procesu planiranja i realizacije programa i projekata zelenog rasta. Dati su primjeri najboljih praksi lokalnog zelenog rasta u razvijenim zemljama, kao i u BiH, koji mogu i trebaju poslužiti kao inspiracija lokalnim akterima u BiH prilikom kreiranja ideja odnosno mjera zelenog rasta. Između ostalog, a zbog aktualnosti tematike, pobliže je opisan pojam prosumera, kao i mjere koje mogu poslužiti za smanjenje energetskog siromaštva, koji muči veliki broj domaćinstava u BiH.
