Znanstvena monografija Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti, urednika Fahda Kasumovića, dostupna je i u elektronskoj verziji. Monografija je objavljena 2024. u Sarajevu i Berlinu, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich-Böll-Stiftung e.V. (Berlin). Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Cilj ove publikacije Sarajevskog otvorenog centra je analizirati pojedince, formalne i neformalne grupe, organizacije i fondacije u Bosni i Hercegovini koje se protive mogućnosti abortusa na zahtjev, te zagovaraju njegovu zabranu kroz promjenu zakona, ili nastoje utjecati na stav prema abortusu kod donosilaca odluka ili na širu javnost kroz organizovanje javnih događaja, kampanja, protesta ili kroz komunikaciju na društvenim mrežama.
“Ova publikacija s pravom nosi naziv Čitanka antirodnog djelovanja u Bosni i Hercegovini i jako je važno da se pojavljuje baš sada, jer je snaga i mogućnost antirodnog djelovanja sve veća.” Rubina Čengić
Ravnopravnost spolova se ne može postići jednostavnim uključivanjem podjednakog broja žena i muškaraca u različite sfere života (kvantitativna ravnopravnost). Ravnopravnost podrazumijeva znatno više od toga, a to je uključivanje ženskih i muških interesa u razvojne programe u političkim, ekonomskim i društvenim sferama, na taj način da je dobrobit za žene i muškarce podjednaka (kvalitativna ravnopravnost).
Iskustvo nasilja iz 1990-ih ne samo da i dalje utiče na podsvijest ljudi u regionu, koji se često pomalo amorfno opisuje kao "Zapadni Balkan", već i na društvene i političke strukture. Uprkos sumornoj slici prikazanoj u ovoj publikaciji, suočavanje sa traumatičnom historijom regiona moglo bi predstavljati ključan doprinos evropskom ujedinjenju. Nadamo se da ćemo ovom publikacijom dati poticaj u ostvarenju tog cilja.
Strateška procjena uticaja na okoliš je postupak kojim se ocjenjuju mogući uticaji na okoliš strategija, planova i programa, i njihovih alternativa, predlažu mjere za suzbijanje negativnih uticaja, kao i program praćenja uticaja. Osnovna je svrha primjene postupka osiguranje održivog razvoja na višoj razini planiranja. U Evropskoj uniju, i u susjednim zemljama, poput Republike Hrvatske i Republike Crne Gore, strateške procjene okoliša se shvaćaju vrlo ozbiljno i provode se za planove upravljanja otpadom, nacionalne energetske planove, planove velikih projekata itd. Strateške procjene uticaja na okoliš u Bosni i Hercegovini; međutim, rade se prvenstveno tokom prostornog planiranja i ne koriste se kao mandatorni izvori informacija prilikom planiranja energetskih, vodnih i drugih srodnih strategija, a posebno prilikom pripreme velikih razvojnih projekata. To je problematično sa više aspekata o čemu i govori ova analiza.
Širom Evrope, svijest o energetskom siromaštvu brzo raste i to pitanje sve više se integrira u aktivnosti Evropske unije, o čemu svjedoči vodeći zakonodavni prijedlog Evropske komisije "Čista energija za sve Evropljane" objavljen 30. novembra 2016. Neke od vodećih institucija koje se bave energetskim siromaštvom su Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo i Evropska energetska zajednica. Opservatorij EU-a za energetsko siromaštvo poziva sve relevantne interesne grupe koje rade na energetskom siromaštvu da izgrade i prošire mrežu stručnjaka posvećenu rješavanju ovog problema na cijelom kontinentu. Prema njihovoj službenoj web stranici, Opservatorij je razvilo 13 različitih institucija, uključujući organizacije, univerzitete i preduzeća. Savjetodavni odbor sastoji se od preko 70 vodećih interesnih grupa iz cijele Evrope i službeno je osnovan 2018. godine. Njegovo stvaranje nastojanje je Evropske komisije da se na sistematičniji način pozabavi energetskim siromaštvom, da osigura resurse za javni angažman, da širi informacije i olakša razmjenu znanja.
Potrebno nam je da se nova (sa)znanja šire dalje. Svijet znanja traži saveznike/ce, traži one koji će - unatoč strasti prema neinformiranosti koja postaje sve prisutnija - biti hrabri u zagovaranju ravnopravnog društva. Ovaj vodič Nikole Vučića je njegov doprinos tome
Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.
Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.
Daytonski Ustav stavlja u centar jedno iskrivljeno, etnizirano shvaćanje,
koje posebnu ulogu u državi dodjeljuje trima konstitutivnim narodima,
Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Stanovništvo kao zbir građana/ki, citoyena, de
facto je razvlašteno, čovjek kao individuum je degradiran – on postoji samo kao
instrument etničkih kartela moći.
