Demokratija

Već šestu godinu je ustavna diskriminacija Roma, Jevreja i drugih građana koji ne pripadaju dominantnim etničkim grupama – konstitutivnim narodima -  u Bosni i Hercegovini ogoljena pred svijetom – u decembru 2009. Evropski sud za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Rješenje za ovaj problem traženo je dugo, ali uzaludno – a onda je pod pritiskom mnogih drugih problema Evropska Unija, čiji angažman je pregovore i omogućavao, diskretno pomakla znatno niže na listi prioriteta. Mimo ovih očiglednih i permanentnih kršenja, izvan reflektora javne pažnje, dešavaju se i mnoga druga kršenja ljudskih prava – registrirana i neregistrirana.

U Sarajevu su 17. decembra 2015. u organizaciji udruženja "Infohouse" organizirana prezentacija Mape za ravnopravnost spolova, koja je namijenjena političkim partijama u Bosni i Hercegovini. Ova Mapa bi trebala poslužiti kao pomoć i putokaz za ostvarivanje ravnopravne zastupljenosti spolova u stranačkim, izvršnim i upravnim organima. Prijedlozi mogućih Mapa za ostvarivanje spolne ravnopravnosti unutar političkih stranaka nastali su u izuzetno bliskoj saradnji sa članovima/članicama stranaka, koji su učestvovali u projektu i proizvod su njihovog prijedloga i zaključivanja, kao i komparacije sa evropskim praksama kada je riječ o profesionalizaciji stranaka i njihovoj usmjerenosti na poštivanje ljudskih prava.

Mir nije odsustvo rata; to je vrlina; stanje svijesti; raspolaganje dobronamjernošću; povjerenje; i pravda." – Baruch De Spinoza, 1670. Ne zvuče li savršeno logične Spinozine riječi iz djela „Teološko-politički traktat“ objavljenog 1670. godine? Suštinski gotovo istu misao izrekao je i Martin Luther King Junior, jedan od simbola borbe za ljudska prava, čovjek koji je nadahnuo mnoge diljem svijeta: „Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde.“ Ipak, onim građanima i građankama Bosne i Hercegovine koji se sjećaju 1995. godine sigurno bliže zvuči pragmatični moto Benjamina Franklina: "Ne postoji dobar rat i loš mir".  

Approaches to understanding the meaning of accession to the European Union vary significantly among the post-Yugoslav countries, depending on the size and complexity of problems these countries encounter in their prolonged transition to democracy, free market economy, and rule of law.

Uprkos stalnim obećanjima i na domaćoj sceni i u međunarodnoj zajednici, stvarnih pomaka prema izgradnji ekonomski i politički funkcionalne države nema. Takvu državu domaće političke elite ne žele, a stranci se plaše radikalnih pritisaka i reformi  

Daytonski sporazum je donio mir na Zapadnom Balkanu. Ali, druga decenija mira donijela je daleko manje napretka nego što se  očekivalo. Prijetnje obnavljanjem sukoba izazivaju strah.  Piše: Irham Čečo, HBS

Publikacija pod nazivom '50 nijansi bh. politike' objavljena je u okviru aktivnosti na projektu 'Rodna ravnopravnost NIJE samo ženska stvar' kojeg provodi Udruženje INFOHOUSE uz podršku Fondacije Heinrich Böll. Projekat se bavi zagovaranjem većeg učešća žena u radu političkih stranaka i općoj javnosti kako bi se osnažila njihova uloga.

Fondacija CURE je uz podršku Fondacije Heinrich Böll realizirala drugu seriju radionica „Osnaživanje žena za političko djelovanje“ u periodu od 23. do 26.10.2015. u tri bh. opštine: Prozor-Rama, Tešanj, Orašje-Domaljevac. Ukupno je 55 učesnica aktivno sudjelovalo u radu, a teme o kojima se učilo i raspravljalo bile su: o Kako predstaviti sebe i svoj politički program kroz medijsko prikazivanje o Kreiranje političkog imidža za žene u političkim partijama o Preduslovi za uspjeh u politici o Osnaživanje i liderstvo žena u političkim partijama Ono što najsnažnije pogađa mlade žene u zajednici svakako je visoka stopa nezaposlenosti i demotivacija, kao posljedica često neuspješnih pokušaja zapošljavanja ili društveno-političkog angažiranja. Tragom ovih saznanja na radionicama su prezentirani mogući načini i modeli promjene položaja žena i njihovog društveno-političkog potencijala, čime je mnogim učesnicama data i nova motivacija za snažniji angažman u lokalnoj zajednici.

Fondacija CURE je, u suradnji sa Udruženjem Romska djevojka – Romani ćej, a uz podršku Fondacije Heinrich Böll, ured za BiH, u Prnjavoru, u prostorijama Opštine (Skupštinska sala), organizovala interaktivnu radionicu za članice političkih partija i aktivistkinje civilnog društva.  

U sklopu projekta „Prvi korak“, koji se realizira u suradnji sa Fondacijom Heinrich Böll, ured za Bosnu i Hercegovinu, udruženja građana Oštra Nula je započela zanimljivu akciju „Zalijepi za grad – ne bacaj na pod!“ u organizaciji učesnica i učesnika projekta, koja se održala 8.7.2015 na Trgu Krajine.