Kako do građanskog društva u BiH? Moguća rješenja za političko predstavljanje komentar Ustavni sud BiH je zabranio diskriminaciju de iure i de facto, kao i zadržavanja rezultata ranije de iure diskriminacije. Sva ova tri principa bila su dobar osnov za promjenu entitetskih ustava, uvođenje konstitutivnosti na cijeloj teritoriji te djelomičnu političku predstavljenost nacionalnih manjina i osoba koje se ne žele etnički identifikovati. No, i dalje je ostao problem predstavljenosti Ostalih na državnom nivou. Autor/ka Damir Banović
Wake up, EUrope! Demokratija ili etnokratija? Situacija u kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi danas iziskuje jednak odnos Evropljana prema našoj zemlji, s obzirom na to da prolazimo kroz najveću političku krizu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog toga atmosfera u zemlji nedvosmisleno podsjeća na početak devedesetih godina. Zato su evropski parlamentarci došli kako bi čuli ljude, ne samo zvaničnike Bosne i Hercegovine ili predstavnike_ce civilnog društva, nego i građane i građanke Bosne i Hercegovine, one koji su i najviše u strahu. Autor/ka Kristina Ljevak
Probudi se, Evropo! Ovim panelom smo došli do zaključka da se nisu stekli uvjeti za promjenu Ustava i Izbornog zakona iz razloga što se Bosna i Hercegovina nalazi u predizbornoj godini te što je rad državnih institucija, među kojima je i Parlamentarna skupština BiH, blokiran od secesionističkih snaga iz entiteta Republika Srpska, dok je, istovremeno, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, de facto, u tehničkom mandatu jer HDZ opstruira formiranje vlasti na tom nivou, a u skladu s rezultatima prethodnih izbora. Autor/ka Azra Zornić
Rješenja iz komparativnog ustavnog prava za ključna pitanja revizije ustava BiH Kada je o ustavnom sistemu Bosne i Hercegovine riječ, prvo treba navesti da je riječ o sasvim specifičnom obliku ustavnosti, koja nema uzora u savremenom pravno-političkom atlasu. Uopštavanje je nemoguće, pa stoga treba krenuti sa komparacijom pojedinih segmenata ustavnog sistema Autor/ka Davor Trlin
IZBORNI ZAKON: Slalom kroz devet vrata Bosnu i Hercegovinu (BiH) još uvijek ne možemo definirati kao novu "stabilnu demokraciju". Čović (HDZ BiH) nastoji prije Općih izbora 2022. godine izdejstvovati promjene Izbornog zakona BiH kojima će osigurati “legitimno predstavljanje” konstitutivnih naroda. Na taj način, uz “legitimne predstavnike” otvorio bi se put provedbi vlastite dugoročne strategije, koja nesumnjivo ide u pravcu zaokruživanja teritorije BiH nastanjene većinskim stanovništvom katoličke vjeroispovjesti, odnosno reinkarnacije “ugašene” tzv. Herceg-Bosne, njene potpune teritorijalne i političke autonomije i njenom, kad-tad, prisajedinjenu Republici Hrvatskoj. Autor/ka Suad Arnautović
Mostar ili Mostari? Nedavno, mediji važno objaviše „dogovorili se Izetbegović i Čović“, „ove godine izbori u Mostaru“. Oni se dogovorili? Sjeli u kafanu i dogovorili se? Isti oni koji su i doveli do potpune podjele Mostara. Koji su blokirali sve i jedan korak ka normalizaciji života u Mostaru. Ne zovnuše njih dvojica ni Srbe ni Ostale na taj dogovor, ne upitaše građanke i građane Mostara šta oni žele! Autor/ka Aida Feraget
Neuspjeh inicijative EU za Bosnu i Hercegovinu Analiza Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH. Autor/ka Bodo Weber
Čekajući izbore: Nada umire posljednja Članak Postizborna jesen u Bosni i Hercegovini, mogla bi, zbog radikalnog izostanka konsenzualne političke kulture, plašljivog i neefikasnog savjetodavnog intervencionizma međunarodne zajednice, primitivne opijenosti nacionalista etnoteritorijalnim redukcionizmom i (ne)očekivanog izostanka gesti otpora pobunjenog građanstva, kao u pjesmi Gorana Barea i Majki, biti obojena teškim bojama Autor/ka Nerzuk Ćurak
Ustavno sudovanje na kušnji Analiza Upitan autoritet Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine (USBiH) je, postupajući po apelaciji tada druge zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), donio odluku u predmetu br. U-5/16 koja je objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ br. 49/17 od 7. jula 2017. godine. Odlukom je USBiH utvrdio da neke odredbe Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKPBiH) koji je na snazi nisu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine (Ustav BiH). Istom odlukom je naložio PSBiH da sporne odredbe ZKP, u skladu sa odredbom člana 61. stav 4. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja sudske odluke uskladi sa odgovarajućim odredbama Ustava BiH i obavijesti USBiH o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke. Autor/ka Zarije Seizovic
Afera „Prisluškivanje“ - privatni ratovi državnim sredstvima BiH nije država vladavine prava. Ona nije država u kojoj je državna vlast ograničena nego se ona, gotovo neograničeno, može upotrebljavati u „nedržavne svrhe“. Autor/ka Zarije Seizovic
