Politika

9. januara ove godine u Banjaluci je izvršena generalna proba državnog udara. Secesija RS nije puka retorika,  predizborni trik ili provokacija Milorada Dodika za dnevne potrebe i politički manevar. Radi se o projektu u kojem on, Milorad Dodik,  vjerovatno nije sam. Ko bi mu mogli biti  sponzori i zaštitnici, možda i inspiratori, nije teško odgonetnuti. Naravno, zasad nema dokaza, ali ima dovoljno argumenata.

U zemlji u kojoj je neodgovornost opšta pojava a odgovornost rijetki izuzetak, jedino krivična sankcija zbog zloupotrebe sudijske dužnosti može dovesti do dosljednije primjene principa vladavine prava u postupanju pravosudnih organa, posebno sudova, i pokazati da niko nije iznad zakona. Dok se to ne desi, bićemo svjedoci pompeznih hapšenja i suspektnih puštanja na slobodu, sve u duhu selektivne primjene zakona, koja afirmiše poseban tretman nejednakih pred zakonom.  

U bosanskohercegovačkom medijskom miljeu, mediji ne služe da te natjeraju da razmišljaš, da testiraš svoja promišljanja. Ne. Većina medija u Bosni i Hercegovini potpuno podilazi publici. U svojim informativnim emisijama i drugim sadržajima, poručuje publici  kako treba da misli. Ako si javni radnik i razmišljaš u skladu sa glavnom strujom, onda možeš da se pojavljuješ u javnim entitetskim medijima, ali ako ako kritikuješ i govoriš drugačije, onda za tebe nema mjesta. Izuzev ako te napadaju zbog tvojih stavova.

22. zasjedanje država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (COP 22), koje se održava u Marakešu od 7. do 18. novembra, predstavlja ključni naredni korak ka operacionalizaciji sporazuma iz Pariza. Mnoga kontroverzna pitanja su na dnevnom redu, kao što su štete uzrokovane klimatskim promjenama i mogućnosti financiranja najsiromašnijih zemalja.

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Publikacija je na engleskom jeziku.

Rezultat referenduma se unaprijed znao, on je prošao. Čak nije bila potrebna tako jaka medijska i politička kampanja, prošao bi i sa mnogo slabijom. Sam Milorad Dodik je u noći saopštenja rezultata referenduma ljutito saopštio da treba da se stidi svako ko nije izašao na referendum.

Trenutno nema govora o stabilnosti na Balkanu. U centru napetosti je Srbija, čija se strategija destabilizacije regije s ciljem proširenja političkog uticaja Beograda nazire iza bilateralnih konflikata.

Neshvatana realnost i propuštene prilike Današnje tenzije sa referendumom kao jednom od kriza u nizu, pokazuju da se sa mnogo toga u BiH zakasnilo, a puno toga – gledano iz zapadne perspektive – nije ni shvaćeno. Misunderstood reality and missed opportunities The current tensions regarding the referendum as one of the crises in a row show that many things came late in BiH and many things, seen from the perspective of the West, were not even understood.

Ekološka kriza usko je povezana sa društvenim prilikama današnjice. Ona se odvija u svijetu punom nejednakosti, u kojem ekstremno siromaštvo obilježava život miliona ljudi. Svijet pak ni na koji način ne namjerava da savlada te nejednakosti: u periodu od 1980. do 2002., dakle, u toku neoliberalne faze ekspanzije kapitalizma, razlike između država dostigle su novi vrhunac, što potvrđuje čak i Svjetska banka.

Olovka, papir, lijepo sročen zahtjev i rok od 15 dana za odgovor čine proces zvani pristup javnim informacijama. Na prvi pogled, jednostavan i brz proces. Ali ne i u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina. Prenosimo dva članka objavljena na stranici UG "Zašto ne?" koja se bavila pitanjem transparentnosti rada vlade, pristupu informacijama...