Pariški sporazum o klimi zahtijeva radikalnu socio-ekonomsku transformaciju
Prvi globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena koji je prije nešto manje od godinu dana postignut u Parizu, stupio je na snagu 4. novembra. To što je za manje od godinu dana stupio na snagu svakako je dobar znak spremnosti zemalja da se bore protiv klimatskih promjena. Međutim, ostaje činjenica da će morati da se ulože ogromni napori kako bi se ostvario cilj o ograničenju zagrijavanja planete na manje od dva stupnja Celzijusa u odnosu na period prije industrijalizacije.
22. zasjedanje država članica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (COP 22), koje se održava u Marakešu od 7. do 18. novembra, predstavlja ključni naredni korak ka operacionalizaciji sporazuma iz Pariza. Mnoga kontroverzna pitanja su na dnevnom redu, kao što su štete uzrokovane klimatskim promjenama i mogućnosti financiranja najsiromašnijih zemalja. Međutim, COP 22 ne treba shvatiti samo kao samit koji bi se tek trebao baviti tehničkim detaljima provedbe Sporazuma. Umjesto toga, Marakeš nudi priliku da se napokon krene sa preobrazbom prema klimatskoj pravdi i održivoj budućnosti.
U tom smislu, Fondacija Heinrich Böll poziva na provedbu učinkovite politike klimatskih promjena u kontekstu duboke i fer socio-ekonomske transformacije naših društava. Ukidanje uglja, drastično smanjenje emisija stakleničkih plinova u poljoprivredi i transportu, zaštita tla i šuma, te napuštanje fosilnih goriva u sektoru prometa se trebaju preduzeti što skorije.
U publikaciji „Promjena kursa: Kako izgraditi fer budućnost u 1,5 °C svijetu“ Fondacija Heinrich Böll zajedno sa partnerskim organizacijama Friends of the Earth Germany (BUND) i German Catholic Bishops' Organisation for Development Cooperation (MISEREOR) predstavlja opasnosti koje donosi globalno zagrijavanje u pogledu sigurnosti hrane i ekosistema, te donosi analizu takozvanih tehnologija za negativnu emisiju kao što su „geoinženjering“, „carbon offset”, te BECCS („bioenergija“ sa zahvaćanjem i skladištenjem ugljika). Suprotno od ovih vrlo upitnih tehnologija, politike za ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C, u skladu sa sporazumom iz Pariza, koje su predstavljene u zajedničkoj publikaciji ne samo da su usmjerene prema ublažavanju klimatskih promjena, već u središte pozornosti stavljaju borbu protiv siromaštva i klimatsku pravdu.
Barbara Unmüßig, predsjednica Fondacije Heinrich Böll, kaže: "Kristalno je jasno da se efikasna zaštita klime i pravedan, održivi razvoj mogu razmatrati samo zajedno. Budućnost bez klimatskog haosa za sve ljude na našoj planeti je moguća samo ako ne usmjerimo sve svoje nade na tehnološka rješenja. Umjesto toga, moramo osigurati da se tranzicija u sektorima energije i poljoprivrede podržava što je moguće više. Tehnološka rješenja poput „geinženjeringa“ predstavljaju vrlo opasno odvlačenje pažnje sa neophodnih koraka koje možemo implementirati već danas. Stupanje na snagu sporazuma iz Pariza zahtjeva upravo ovakvu promjenu kursa.
Publikacija „Promjena kursa: Kako izgraditi fer budućnost u 1,5 °C svijetu“ se može preuzeti ovdje
https://www.boell.de/en/2016/10/28/change-course-how-build-fair-future-1o5-deg-world
Više o ključnim pitanjima u Marakešu možete pročitati ovdje: https://www.boell.de/en/2016/10/31/morocco-must-breathe-life-paris-agreement