Demokratija

20 godina nakon sklapanja mira, Bosna i Hercegovina je rascjepkanija nego ikada.  Naročito Republika Srpska nastavlja da okreće spiralu eskalacije i prijeti referendumom.

Zamislite kako vlada troši 20 % godišnjeg budžeta  na redekoraciju kvadratnog kilometra u glavnom gradu – a sve to uz kršenje, zaobilaženje pa čak i mijenjanje zakonodavnog okvira, bez uzimanja u obzir volje naroda i preporuka stručnjaka:  dobro došli u Makedoniju danas ...  

Već šestu godinu je ustavna diskriminacija Roma, Jevreja i drugih građana koji ne pripadaju dominantnim etničkim grupama – konstitutivnim narodima -  u Bosni i Hercegovini ogoljena pred svijetom – u decembru 2009. Evropski sud za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH. Rješenje za ovaj problem traženo je dugo, ali uzaludno – a onda je pod pritiskom mnogih drugih problema Evropska Unija, čiji angažman je pregovore i omogućavao, diskretno pomakla znatno niže na listi prioriteta. Mimo ovih očiglednih i permanentnih kršenja, izvan reflektora javne pažnje, dešavaju se i mnoga druga kršenja ljudskih prava – registrirana i neregistrirana.

U Sarajevu su 17. decembra 2015. u organizaciji udruženja "Infohouse" organizirana prezentacija Mape za ravnopravnost spolova, koja je namijenjena političkim partijama u Bosni i Hercegovini. Ova Mapa bi trebala poslužiti kao pomoć i putokaz za ostvarivanje ravnopravne zastupljenosti spolova u stranačkim, izvršnim i upravnim organima. Prijedlozi mogućih Mapa za ostvarivanje spolne ravnopravnosti unutar političkih stranaka nastali su u izuzetno bliskoj saradnji sa članovima/članicama stranaka, koji su učestvovali u projektu i proizvod su njihovog prijedloga i zaključivanja, kao i komparacije sa evropskim praksama kada je riječ o profesionalizaciji stranaka i njihovoj usmjerenosti na poštivanje ljudskih prava.

Mir nije odsustvo rata; to je vrlina; stanje svijesti; raspolaganje dobronamjernošću; povjerenje; i pravda." – Baruch De Spinoza, 1670. Ne zvuče li savršeno logične Spinozine riječi iz djela „Teološko-politički traktat“ objavljenog 1670. godine? Suštinski gotovo istu misao izrekao je i Martin Luther King Junior, jedan od simbola borbe za ljudska prava, čovjek koji je nadahnuo mnoge diljem svijeta: „Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde.“ Ipak, onim građanima i građankama Bosne i Hercegovine koji se sjećaju 1995. godine sigurno bliže zvuči pragmatični moto Benjamina Franklina: "Ne postoji dobar rat i loš mir".  

Approaches to understanding the meaning of accession to the European Union vary significantly among the post-Yugoslav countries, depending on the size and complexity of problems these countries encounter in their prolonged transition to democracy, free market economy, and rule of law.

Uprkos stalnim obećanjima i na domaćoj sceni i u međunarodnoj zajednici, stvarnih pomaka prema izgradnji ekonomski i politički funkcionalne države nema. Takvu državu domaće političke elite ne žele, a stranci se plaše radikalnih pritisaka i reformi  

Daytonski sporazum je donio mir na Zapadnom Balkanu. Ali, druga decenija mira donijela je daleko manje napretka nego što se  očekivalo. Prijetnje obnavljanjem sukoba izazivaju strah.  Piše: Irham Čečo, HBS