Ekologija

Smjernice za samoupravu

Smjernice za samoupravu

Published: 11 Januar 2021

Planiranje prostora u Kantonu Sarajevo obilježeno je velikom koncentracijom interesa na malom području koju prati bezobzirna potrošnja resursa i nedostatak vizije održive budućnosti grada (uključujući i općine koje ne ulaze u teritorijalni obuhvat Grada Sarajeva). Za tu viziju budućnosti Sarajeva potrebno je, smislenim planiranjem, stvoriti uslove za održivi razvoj grada, za poboljšanje nivoa kvaliteta života u Sarajevu, s čovjekom i zajednicama kao centralnim subjektima i objektima te vizije. Zbog toga je potrebno insistirati na istinskom učešću građana kako bismo našli način da se predstave interesi svih subjekata uključenih u prostorno planiranje. Oba izdanja Smjernica mali su doprinos na putu ka ostvarenju grada po mjeri građana.

Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA i Fondacija Heinrich Boell u sklopu edicije Smjernice za samoupravu pokrenute 2017. godine, izdaje novu publikaciju pod nazivom Kako učestvovati u planiranju prostora u Kantonu Sarajevo.

Prvo izdanje, pod nazivom Učestvovanje stanovništva i upravljanje prostorom u Kantonu Sarajevo je bilo posvećeno lokalnoj samoupravi, mjesnim zajednicama, mehanizmima direktnog učešća u odlučivanju i drugim neformalnim aktivnostima koje možete poduzeti s ciljem uvođenja balansa snaga koji omogućava lokalnoj zajednici da formira, zastupa i brani svoje interese.

Poplava, zemljotres, smog

POPLAVA, zemljotres, smog: prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću

Published: 9 Juli 2020
Analiza

Knjiga koja je pred Vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije u 20. stoljeću, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara
da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Već duži niz godina ideja o jednoj ovakvoj knjizi razmatrala se u ugodnim razgovorima koje smo međusobno vodili, a potom su kolege sačinile bazu za projekt koji je dio njihova istraživanja usmjerio u pravcu prikupljanja izvora i literature za sagledavanje fenomena poplava u bosanskohercegovačkoj historiji u 20. stoljeću. Kako su se u međuvremenu naša istraživanja i prikupljanje literature širili, tako su i mogućnosti za nova istraživanja postajale veće. Pojmovi historije okoliša i ekohistorije sve su češće bili dio naše gotovo svakodnevne komunikacije, što je na kraju uobličeno u projekt za koji smo se iskreno nadali da može dobiti određenu podršku i da će time naše želje postati realnost.

Atlas plastike

Published: 27 Septembar 2019

Plastika je sveprisutna: koristimo je za neophodnu medicinsku opremu, odjeću, igračke i kozmetiku; koristimo je u poljoprivredi i industriji. Istovremeno smo svjesni šta plastika znači po okoliš i koliko je rizična na deponijama i u okeanima.

Atlas plastike je na njemačkom jeziku - od 15. oktobra će biti dostupan i na engleskom jeziku!

Policy Brief: Prioritetne mjere za unapređenje kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo

Published: 4 April 2019

Take Action for Healthy Air!

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), BiH se sa pet gradova nalazi na listi 10 najzagađenijih gradova. Između 2. i 4. decembra, Sarajevo je bio najzagađeniji grad u svijetu!

Policy Brief, izrađen na inicijativu hbs-a i REIC-a, sadrži dobre primjere za borbu protiv zagađenja zraka.

 

Energetsko siromaštvo u Bosni i Hercegovini

Published: 5 Septembar 2017

Uz stalni rast cijena energije sve više se domaćinstava suočava sa problemima podmirivanja računa za energiju, te bivaju prisiljeni živjeti u energetski neadekvatnim uslovima uz smanjenje životnog prostora zimi. Energetski siromašnim smatraju se sva domaćinstva koja za podmirivanje računa za vodu, električnu i toplotnu energiju troše preko 10 % od ukupnih prihoda ili nisu u mogućnosti da plaćaju ove račune. Jasno je da je energetsko siromaštvo gorući problem u Bosni i Hercegovini iako još uvijek nedostaje puno podataka i metodologija za definiranje kriterija ugroženosti. U dokumentu su date definicije energetskog siromaštva, informacije o potrošnji energije u BiH, rezultati anketiranja građana BiH o potrošnji energije u domaćinstvima, te preporuke civilnog društva za ublažavanje ovih problema.

Priručnik za nastavnike/nastavnice u osnovnim školama u oblasti zagađenja i zaštite zraka

Published: 29 Juni 2017

Radionice su koncipirane da traju 45 minuta do sat vremena i dešavaju se jednom sedmično. Zadnja lekcija predstavlja školski projekat izgradnje zelenog zida u prostorijama škole. Dokazano je da biljke pozitivno utiču na kvalitet unutarnjeg zraka, prvenstveno jer uzimaju CO2, a izbacuju oksigen procesom fotosinteze, upijaju čestice prašine, a dodatno i pozitivno utiču na raspoloženje, produktivnost i koncentraciju. Izgradnja zelenog zida predstavlja jedan od vrlo efikasnih vidova poboljšanja kvaliteta zraka kojeg djeca udišu u svojim učionicama.

Energetske zadruge u BiH

Published: 6 Juni 2017

Kada govorimo o većem zaokretu ka obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini, jedan od čestih prigovora jest da prilikom realizacije ovakvih projekata sama lokalna zajednica gotovo nema nikakve koristi od takvih projekata, dok s druge strane postoji velika bojazan od devastacije okoliša. Energetska zadruga je efikasan način kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora.

Cilj ovog Priručnika je ukazati na osnove principa zadrugarstava i kako se koncept energetskih zadruga može koristi za lokalni ekonomski razvoj korištenjem lokalnih obnovljivih izvora energije, te pokazati uspješne primjere iz EU i regije kako bi se potakao razvoj sličnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Šta da napišem na zidu?

Published: 14 Decembar 2015

Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko se želi baviti višestrukošću urbanog fenomena, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbježan izbor. Ovo je metodološki uvid iza onoga što se danas naziva urbana teorija. Istovremeno, u današnjem dobu dominacije gradova kao okvira organizacije čovječanstva precizno i obuhvatno značenje grada nikada nam nije bilo nedostupnije. „Gradove više nije moguće opisati“, piše Richard Ingersoll. Ili barem to više nije moguće u slučaju megapolisa koji se pružaju dokle god pogled seže, u svim pravcima usisavajući i mijenjajući nekada samosvojne prostorne cjeline koje tako gube jasno uočljive obrise i karakteristike koje su ih do tada nepogrešivo određivale kao gradove.