Evropski Zeleni Plan

Šta predstavlja Evropski zeleni plan i koje su posljedice i mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan?

Evropski zeleni plan je odgovor EU na klimatske promjene. To je nova evropske strategija razvoja kojoj je cilj transformirati EU u pravedno i uspješno društvo sa modernom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom s nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša. EU ima za cilj preobraziti svoje društvo i ekonomiju kako bi ih učinila održivijima,  kako bi se zaštitili i očuvali prirodni resursi, te zaštitilo zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem te provela socijalno pravedna tranzicija da se ne bi zapostavio ni jedan pojedinac ni regija. Naime, Zeleni plan stavlja ljude na prvo mjesto i posebno obraća pažnju na regije, industrije i radnike koji će se suočiti s najvećim izazovima.

Dekarboniziranje energetskog sektora te opskrba čistom, pristupačnom i sigurnom energijom su najvažniji za dostizanje klimatskih ciljeva u 2030. i 2050. Više od 75% emisija stakleničkih plinova u EU rezultat su procesa proizvodnje i uporabe energije i zato će energetska efikasnost postati prioritet. Elektroenergetski sektor će se morati većinom oslanjati na obnovljive izvore, uz postupan prestanak korištenja ugljena i smanjenje ugljičnog dioksida. Za postizanje klimatski neutralne, cirkularne ekonomije i održive industrije namjerava se transformirati cijeli industrijski sektor u narednih 25 godina. Održiva poljoprivreda “Od polja do stola” i održiva mobilnost također zauzimaju vrlo značajno mjesto u Evropskom Zelenom Planu. Jednom riječju od sada će se sve javne politike u EU morati posmatrati kroz prizmu održivosti.

Bosna i Hercegovina, kao ostale zemlje Zapadnog Balkana nije članica EU, ali to ne znači da se ove mjere ne tiču i njih. Naime, EU trenutno razmatra kako Zeleni plan prilagoditi Zapadnom Balkanu gdje je ekološka politika u rukama korumpiranih vladajućih elita, koje nisu regulirale zagađivače, ne potiču čiste energiju i transport, već naprotiv nastavljaju svoju ovisnost o uglju i drugim fosilnim gorivima. Jedna od mjera o kojoj se trenutno razmišlja u EU kao odgovor na neodržive ekološke politike na Zapadnom Balkanu je uvođenje takse za emisije ugljen-dioksida, što bi moglo da bude veliki udar na cijenu električne energije i time izvoznu konkurentnost elektroprivrednih preduzeća iz regiona. Ovakav potez bi možda ponajviše pogodio mogućnost izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine. Namjera je da poštovanje Pariskog sporazuma bude suštinski element za sve buduće trgovinske sporazume i relacije.

Cilj ovog dosijea je pružiti u uvid u politički rad Fondacije Heinrich Böll na polju zelene transformacije u BiH, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kroz izbor tekstova i analiza pokušat ćemo predstaviti  neke od najvažnijih elemenata Evropskog zelenog plana, te u tom kontekstu  izazove sa kojima će se ove zemlje morati suočiti u budućnosti.

Poplava, zemljotres, smog

POPLAVA, zemljotres, smog: prilozi ekohistoriji Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću

Analiza

Knjiga koja je pred Vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije u 20. stoljeću, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara
da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji. Već duži niz godina ideja o jednoj ovakvoj knjizi razmatrala se u ugodnim razgovorima koje smo međusobno vodili, a potom su kolege sačinile bazu za projekt koji je dio njihova istraživanja usmjerio u pravcu prikupljanja izvora i literature za sagledavanje fenomena poplava u bosanskohercegovačkoj historiji u 20. stoljeću. Kako su se u međuvremenu naša istraživanja i prikupljanje literature širili, tako su i mogućnosti za nova istraživanja postajale veće. Pojmovi historije okoliša i ekohistorije sve su češće bili dio naše gotovo svakodnevne komunikacije, što je na kraju uobličeno u projekt za koji smo se iskreno nadali da može dobiti određenu podršku i da će time naše želje postati realnost.

Čitajte više o klimi, klimatskim promjenama, energiji ili politikama

Zeleni hidrogen_publikacija

Zeleni hidrogen – važan element klimatski neutralne ekonomije i energetske nezavisnosti Evrope

publikacija

Hidrogen proizveden iz obnovljivih izvora (zeleni hidrogen) kao zamjena za fosilna goriva i sirovine u sektorima koje nije lako dekarbonizirati može doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih gasova i prije 2030., privrednom razvoju i postizanju klimatski neutralne ekonomije do 2050. Hidrogen iz obnovljivih izvora jedinstvena je prilika i za istraživanja i inovacije, te stvaranje ekonomskog rasta i radnih mjesta u cijelom lancu vrijednosti.

Atlas plastike

Atlas plastike

publikacija

U ovom trenutku savremenog doba više smo u kontaktu s plastikom nego s voljenima. Plastika je svuda – u zraku, vodi i tlu. Ona je pokretač  globalizacije i slika neuređenog kapitalizma u poodmakloj fazi, sistema koji eksternalizira troškove ljudima i okolišu u svrhu ostvarivanja dobiti. Plastiku gotovo da ne mogu izbjeći ni savjesni građani, a život bez plastike zahtijeva pristup i privilegije koje uživa veoma malo osoba u svijetu.

Green transition and social (in)justice

Perspectives - Zelena tranzicija i socijalna (ne)pravda

Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.

Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.