Prema podacima Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH, Zenica je u 2019. godini imala najzagađeniji zrak u Federaciji BiH, a posebno su izražene visoke koncentracije sumpor dioksida i prašine. Dominantni izvor emisija SO2 i prašine u Zenici su metalurška postrojenja. Dvanaest godina traje borba aktivista udruženja Eko forum da se kvalitet zraka u Zenici popravi.
Priča o borbi aktivista protiv industrijskog zagađenja u Zenici
Željezaru pod imenom Eisen und Stahlgewerkschaft Zenica osnovali su 1892. godine trgovac željezom iz Praga Leon Bondy, austrijski proizvođači čelika Moritz i Adolf Schmidt i industrijalac Hans Pengg von Anheim. Nakon 2. svjetskog rata, jugoslovenska vlast opredijelila je centralnu Bosnu kao centar crne metalurgije, tako da je do 1992. željezara zapošljavala preko 22.000 radnika i proizvodila 1,7 miliona tona čelika godišnje.
Prva mjerenja kvaliteta zraka u BiH vršena su još 1954. godine u Zenici. Nakon spoznaje da je zrak prekomjerno zagađen, 1963. godine lokalna vlast uvela je ekološku taksu, kao obavezu željezare dok se ne ugrade filterska postrojenja. Tako prikupljenim sredstvima plaćalo se dodatno pranje ulica, pošumljavanje i uređivanje izletišta na koja bi se Zeničani mogli skloniti od aerozagađenja. Nakon samo tri godine, sve mjere za smanjenje aerozagađenja su suspendovane. Tek tokom 1980-ih British Steel i US Steel izradili su studije za smanjenje emisija iz željezare. Investicije planirane tim studijama prekinute su ratnim dejstvima, a 1992. u potpunosti je obustavljena integralna metalurška proizvodnja.
Projekat Feniks za ponovno pokretanje proizvodnje i investicije u zaštitu okoliša
BiH nakon rata nije imala kapaciteta za obnovu metalurške proizvodnje i tražilo se rješenje u vidu stranog investitora. Polovinu proizvodnog dijela željezare, kao kompenzaciju za jugoslovenska dugovanja za naftu, 1999. godine preuzela je Kuwait Investment Agency (KIA). Kuvajtska agencija investirala je u izgradnju elektrolučne peći u kojoj se topilo staro željezo, a 2004. godine globalni lider proizvodnje čelika, korporacija koja danas djeluje pod imenom ArcelorMittal, otkupila je 92% vlasništva nad željezarom od KIA i Vlade Federacije BiH. Integralna proizvodnja čelika pokrenuta je 2008. godine u pogonima aglomeracija, koksara, visoka peć, toplana, konvertorska čeličana i valjaonica. Ugovor o dokapitalizaciji između Vlade Federacije i korporacije nikad nije objelodanjen, jer nosi oznaku tajnosti. Saznalo se ipak da su obaveze korporacije bile investicije od 165 miliona američkih dolara tokom 10 godina. Od planiranih 4000, u željezari je nastavilo raditi manje od 2500 zaposlenih. Godišnja proizvodnja dostigla je oko 700 hiljada tona, a proizvodni program je ograničen na armaturne šipke i gredice, dok su pogoni za preradu i finalizaciju proizvoda poput kovačnice ugašeni. Pokretanjem integralne proizvodnje, počeo je padati i kvalitet zraka u Zenici. S trećinom predratne proizvodnje dostignuto je 80% koncentracija SO2 i prašine iz 1980-ih.
Zakonom o zaštiti okoliša FBiH, koji je usvojen 2003. godine, uveden je sistem okolinskih dozvola. Postojeća postrojenja imala su rok od 5 godina da svoje emisije prilagode novim propisima. Okolinske dozvole za zeničku željezaru izdate su sa 2-3 godine kašnjenja, uz izgovor nedostatka stručnih kapaciteta. Primjedbe sa javnih rasprava su ignorisane, a kazne za prekršaje i prekomjerne emisije u vodu i zrak bile su simbolično male (ukupno je izrečeno samo 4.500 KM kazni za cijelu 2013. godinu).
Glas civilnog društva protiv korporacije i institucija vlasti
U decembru 2008. godine grupa lokalnih intelektualaca i aktivista osnovala je udruženje "Eko forum Zenica". I ne znajući da postoji Arhuška konvencija, niti da je BiH ratifikovala, udruženje je implementiralo u praksi sva tri stuba konvencije. Prva aktivnost bila je učešće u javnim raspravama prilikom izdavanja okolinskih dozvola. Istaknuti su njihovi glavni nedostaci: nije urađena studija nultog stanja, nije bilo rokova za projekte niti odgovarajućih sankcija, ali te primjedbe je nadležno ministarstvo zanemarilo.
Eko forum je nastavio s aktivnostima slanjem dopisa, prikupljanjem, stručnim tumačenjem i distribucijom prikupljenih informacija, organiziranjem protestnih skupova, sastanaka, medijskim kampanjama i prikupljanjem dokaza za postupke pred pravosuđem. Rezultati takvog djelovanja dali su skromne rezultate. Tada nije bilo automatske mjerne opreme za praćenje kvaliteta zraka, tako da se nisu mogle proglašavati epizode povećane zagađenosti niti poduzimati adekvatne mjere. U decembru 2012. godine, na poziv Eko foruma hiljade ljudi na ulicama Zenice tražilo je pravdu i investicije u zaštitu okoliša.
Tek nakon tih protesta, uslijedile su značajnije reakcije nadležnih. Provedena su petogodišnja ispitivanja tla i biljaka koja su pokazala da je tlo zagađeno teškim metalima i da poljoprivredni proizvodi nisu upotrebljivi za ishranu. Grad je postavio tri automatske mjerne stanice za praćenje kvaliteta zraka, počele su pristizati informacije koje su do tada bile nedostupne, a u decembru 2013. prvi put je proglašena epizoda uzbune. Nakon provođenja interventnih mjera, koncentracije SO2 u zraku samo za par sati spale su sa 1400 na 400 mikrograma po metru kubnom. To je pokazalo da je moguće popraviti stanje provođenjem odgovarajućih mjera, ali je vlast nakon toga na sve načine izbjegavala proglasiti epizode i provoditi te mjere.
Zbog nedostatka održavanja i kalibracije, mjerna oprema je uskoro prestala s radom. I lokalna i federalna vlast forsirala je izgovor "ako se nastavi pritisak na zagađivače, otjeraćemo stranog investitora i 2500 ljudi će ostati bez posla". Eko forum je utrošio ogromnu energiju dokazujući suprotno, navodeći kao primjer postrojenja istog vlasnika širom svijeta, koja i dalje rade i zapošljavaju ljude a nemaju tako visoke emisije štetnih materija u okolinu. Protesti su imali još jedan efekat – pojavio se interes medija i stranih organizacija za zenički problem.
Kad je Federalno ministarstvo shvatilo da najveći projekti planirani okolinskim dozvolama kasne ili da neće biti realizirani, odlučili su ublažiti svoje kriterije i vlada je 2014. godine potpisala "Memorandum o razumijevanju" s korporacijom. Nakon 5 godina, okolinske dozvole su istekle, a da emisije nisu svedene u zakonom propisane granice. Najveći projekti nisu realizirani, a Memorandumom je samo konstatovano da su bili preskupi. Na primjer, za projekat odsumporavanja koksnog plina konstatovano je da bi "za ugradnju tog postrojenja trebalo oko 30 miliona eura i da se projekat treba otkazati". Dodatni izgovor za nedjelovanje predstavljalo je nepostojanje registra emisija, zbog čega nije bilo moguće utvrditi koliko koji pogon doprinosi ukupnoj zagađenosti zraka u Zenici.
Krivične prijave
Onečišćenje vode, zraka i tla, nepropisno odlaganje otpada, prekomjerna buka, smatraju se prekršajima za koje su predviđene novčane kazne čiji bi iznosi trebali zavisiti od štete nanesene okolini, a u stvarnosti zavise od slobodne procjene nadležnog inspektora. Za velika postrojenja poput željezare nadležni su federalni inspektori. Prekršajne kazne koje su oni izricali bile su simbolične i nisu odgovarale stepenu štete nanesene okolini. Daleko veće kazne ista ta inspekcija izricala je za angažovanje neprijavljenih radnika ili neposjedovanje obavezne dokumentacije. To je pokazalo da su veliki zagađivači u BiH privilegirani jer uplaćuju poreze, doprinose, carine, bitni su za ekonomiju, dok je zaštita okoliša stavljena u drugi plan.
Članovi 303 do 322 Krivičnog zakona FBiH opisuju krivična djela protiv okoliša, poljoprivrede i prirodnih dobara. Članom 303 predviđene su kazne zatvora od 3 mjeseca do 5 godina za one koji "kršenjem propisa onečiste zrak, tlo, tekuću, stajaću ili podzemnu vodu, vodotok, more, morsko dno ili morsko podzemlje ili na drugi način ugroze čistoću, kakvoću zraka, tla, vode, vodotoka ili mora, morskog dna ili morskog podzemlja, ili prirodnog genetskog sklada biološke raznolikosti na širem području i u mjeri koja može pogoršati uvjete života ljudi ili životinja ili ugroziti opstanak šuma, bilja ili drugog raslinja". Ako to krivično djelo prouzrokuje imovinsku štetu većih razmjera, predviđena je kazna zatvora do 10 godina, a ako dovede do smrti jedne ili više osoba, kazna zatvora može biti do 12 godina.
U septembru 2015. godine, udruženje Eko forum iz Zenice podnijelo je krivične prijave protiv kompanije ArcelorMittal Zenica i odgovornih lica koja su vršila dužnosti direktora kompanije, za krivično djelo "Onečišćenje okoliša" iz člana 303. krivičnog zakona i članovima Zakona o zaštiti okoliša FBiH. Podnesene su i prijave protiv ministrice Federalnog ministarstva okoliša i turizma i direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove, za krivično djelo "Nesavjestan rad u službi" iz člana 387. Krivičnog zakona FBiH i u vezi sa članovima Zakona o zaštiti okoliša FBiH i Zakona o inspekcijama FBiH.
Nakon podnošenja krivičnih prijava, stav institucija prema djelovanju Eko foruma se promijenio. Pokušaj ministarstva da se okolinska dozvola za čeličanu obnovi bez javne rasprave – tako što su primjedbe i sugestije Eko foruma na tekst nove dozvole samo "postale sastavni dio spisa" praćen je pokretanjem upravnog spora protiv takve dozvole. Nakon toga, kompanija je podnijela novi zahtjev, da se umjesto deset dozvola za pojedine pogone izda jedna zajednička dozvola. U stručni tim za ocjenu tog zahtjeva imenovani su i predstavnici Eko foruma, koji su utvrdili brojne nepravilnosti, poput one da sistemi za mjerenje emisija uopšte nisu bili postavljeni u skladu s propisima i da su dotadašnji rezultati mjerenja emisija praktično neupotrebljivi. U aprilu 2017. izdate su nove okolinske dozvole, koje su po prvi put sadržale rokove za pojedine projekte i obavezu redovnog monitoringa i izvještavanja o realizaciji projekata.
Odluke tužilaštva – niko nije kriv
Kantonalno tužilaštvo Sarajevskog kantona donijelo je 4.1.2019 odluku o neprovođenju istrage, koju je nakon uložene pritužbe potvrdila i glavna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo 29.3.2019, uz obrazloženje da su prijavljeni "ulagali napore na poboljšanju situacije i iznalaženju najboljeg rješenja, imajući u vidu da je riječ o kompleksnom problemu, pa se ne može izvući zaključak da se radi o umišljajnom postupanju".
Naredbu o neprovođenju istrage protiv privrednog društva ArcelorMittal Zenica i odgovornih lica Kantonalno tužilaštvo ZDK donijelo je 13.2.2018. godine, jer navodno ne postoje osnovi odgovornosti pravne osobe u smislu krivičnog zakona i "ne postoji umišljaj za činjenje krivičnog djela". Drugim riječima, tužilaštvo nije uspjelo dokazati koliko su ukupnoj zagađenosti zraka doprinijele emisije iz kompanije, a koliko drugi izvori (saobraćaj, kućna ložišta) jer tih podataka (registra zagađivača) tada nije bilo. Nepostojanje umišljaja znači da su se prekomjerne emisije dešavale slučajno, da nisu uspjeli dokazati da su investicije u zaštitu okoliša namjerno odgađane. Izjava tužilaštva da "kompanija ima veliki esencijalni značaj za Zenicu - radna mjesta, pogoni grijanja grada" bila je u najmanju ruku neozbiljna, i predstavljala je još jedan u nizu izgovora za nedjelovanje pravne države u BiH.
Nakon uložene pritužbe, 9.4.2018. godine Glavni kantonalni tužilac ZDK utvrdio je da je prethodna odluka o neprovođenju istrage pravilna i zakonita. Nakon toga je upućena pritužba Federalnom tužilaštvu na odluku Glavnog kantonalnog tužioca ZDK. Federalno tužilaštvo donijelo je 6.3.2019. odluku da se prihvati pritužba Eko foruma i da Kantonalno tužilaštvo ZDK ponovo provede istragu o prijavljenim krivičnim djelima protiv odgovornih osoba iz kompanije ArcelorMittal Zenica.
Nakon ponovljene istrage, Kantonalno tužilaštvo ZDK donijelo je 20.11.2020. godine naredbu o obustavi istrage protiv bivšeg direktora i privrednog društva ArcelorMittal Zenica, jer "nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili ta krivična djela". Sudski vještak iz oblasti zaštite okoliša utvrdio je da "najznačajnije mjere iz Memoranduma o razumijevanju koji su kompanija ArcelorMittal i Vlada FBiH potpisali 16.1.2014. godine, nisu morale biti realizirane prije 30.9.2019. godine". Nema dokaza da je kod okrivljenih "postojala svijest o protivpravnosti postupanja" jer su bili u stalnoj komunikaciji s nadležnim organima sve do obnove okolinske dozvole 3.4.2017. godine. Tako je "Memorandum o razumijevanju" postao pravni akt koji je iznad zakona, i kojim se može opravdati svaki postupak "nesvjesnih" zagađivača. U obrazloženju tužilaštva stoji i da su posljedice koje su nastale nekontrolisanim emisijama kroz krov čeličane prouzrokovane "u okviru zakonskih propisa" jer je Federalno ministarstvo stalno prolongiralo rokove iz okolinskih dozvola. Ne postoje objektivni podaci o stepenu zagađenosti, i nema dokaza da su oboljenja stanovništva u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi isključivo sa radnjama osumnjičenih. Tužilaštvo se pozvalo i na princip ne bis in idem, odnosno "nemogućnost istovremenog vođenja prekršajnog i krivičnog postupka". Za 5 godina naplaćeno je ukupno 233.200 KM kazni za prekršaje onečišćenja zraka, tla i vode, te za neispunjavanje obaveza iz okolinskih dozvola, što znači da dan zdravlja Zeničana vrijedi samo 128 KM.
Na takvu odluku tužilaštva uložena je pritužba, koju je Glavni tužilac Kantonalnog tužilaštva ZDK 8.1.2021. odbio kao neosnovanu. I Glavni federalni tužilac odbio je zahtjev Eko foruma za prenošenje mjesne nadležnosti sa kantonalnog na federalno tužilaštvo. Time su, 1939 dana nakon podnošenja krivičnih prijava, pravosudne institucije odbile provesti istragu o tome ko i koliko zagađuje zrak u Zenici.
Nedovoljno i prekasno, ali ipak ima rezultata
Kvalitet zraka u Zenici se ipak počeo polako popravljati; od 252 dana s dnevnim koncentracijama SO2 iznad granice od 125 mg/m3 tokom 2014. godine, broj takvih dana je smanjen na 117 tokom 2019. godine, ali to je i dalje daleko od zakonom propisane granice – maksimalno 3 dana godišnje.
Konačno je napravljen i registar zagađenja ZDK, koji sadrži podatke samo za 2016. godinu, a kojim je utvrđeno da emisija PM10 na području Grada Zenice dominantno potiče iz industrijskih i energetskih postrojenja, sa učešćem 62% od ukupnih emisija iz svih izvora na području Zenice.
I ArcelorMittal je nakon podnošenja krivičnih prijava započeo ozbiljnije investicije u filterska postrojenja. Početkom 2017. godine pušten je u rad prvi hibridni filter na pogonu aglomeracije, a krajem 2019. godine i drugi hibridni filter, i tek tada su značajno smanjene emisije prašine iz tog postrojenja.
Druga investicija, u pogonu konvertorske čeličane, kasnila je punih deset godina; umjesto krajem 2011., završena je tek krajem 2020. godine. Nažalost, nije bila tako uspješna i još uvijek ne daje željene rezultate, tako da su emisije iz ovog postrojenja i dalje nekontrolisane i prekomjerne, i još nije poznato da li će tokom 2021. postići očekivanu efikasnost zahvata i prečišćavanja dimnih plinova.
Treća značajna investicija je izgradnja nove toplane, koja je započela 2019. godine, a kojom bi se kotlovi na ugalj iz postojećeg pogona energetike zamijenili kotlovima koji će kao gorivo koristiti koksni i visokopećni plin. Novu toplanu zajednički finansiraju grad Zenica, koji tokom zime koristi dio energije za grijanje grada, i kompanija ArcelorMittal, koja će koristiti toplotnu energiju za tehnološke potrebe. Planirano je da investicija, za koju je obezbijeđen kredit EBRD, bude okončana polovinom 2021., nakon čega bi se trebale značajno smanjiti emisije SO2 i prašine iz ovog postrojenja.
Jedini pogon za koji se ne nazire skoro rješenje je pogon koksare, koji ima značajne fugitivne emisije prašine, SO2 ali i organskih polutanata kao što je benzen. Izgradnjom nove toplane, koksara će biti važnija kao izvor koksnog plina nego kao pogon za proizvodnju koksa (goriva za visoku peć), čime se samo povećava potreba da se investira i u ovo postrojenje, iako to korporacija uporno izbjegava i odgađa.
Eko forum i dalje nastavlja svoju borbu i pritisak na institucije vlasti, ministarstva, inspekcije, kao i na međunarodne finansijske institucije, sve s ciljem ubrzavanja investicija u preostala postrojenja koja zagađuju zrak, vodu i tlo u Zenici. Evropska direktiva o industrijskim emisijama 2010/75/EU dovela je do toga da su emisije SO2, prašine i organskih polutanata iz industrijskih postrojenja u EU ostale samo uspomena iz prošlosti. EU se sada bavi smanjenjem emisija stakleničkih gasova i dekarbonizacijom.
Postrojenja za proizvodnju čelika u Bosni i Hercegovini i dalje imaju prekomjerne emisije polutanata koje je EU davno dovela u minimalne granice, kako mjerene, tako i fugitivne). Korporacija, sa sjedištem u EU, s jedne strane lobira da se uvedu kvote za uvoz čelika u EU, a u isto vrijeme se te kvote koriste kao izgovor za kašnjenje investicija u Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina ne smije biti utočište za prljavu industriju koja ne zadovoljava kriterije EU Direktive o industrijskim emisijama. Zagađen zrak i voda ne poznaju granice, polutanti iz BiH će doći do EU. Evropske banke i investicioni fondovi ne bi smjeli finansirati projekte u BiH koji nisu prihvatljivi za okoliš. Institucije BiH nemaju kapaciteta da izmjere koncentracije opasnih, kancerogenih polutanata koje ispuštaju industrijska postrojenja, da utvrde koliko ukupnoj zagađenosti zraka doprinose industrijska postrojenja, te kolike su posljedice po zdravlje stanovništva od prekomjernih emisija. Najsposobniji kadrovi iz BiH već su emigrirali u EU, bježeći od etničkih podjela i korupcije, Bosni i Hercegovini nedostaje stručnjaka koji bi se uhvatili u koštac s ovim problemima. EU i dalje podržava politike u BiH koje su dovele do odljeva mozgova i nema efikasnih alata za suzbijanje korupcije u BiH. I Ciljevi održivog razvoja UN i Zelena agenda EU zasnivaju se na dekarbonizaciji i očuvanju prirodnih resursa, ali i na inkluziji. Niko ne smije biti ostavljen i zaboravljen, a građani BiH se upravo osjećaju i ostavljeni i zaboravljeni.
Ilustracije:
Do 1992. željezara je zapošljavala preko 22.000 radnika i proizvodila 1,7 miliona tona čelika godišnje.
Površina željezare skoro je jednaka površini urbanog područja grada Zenice
Na proteste koje je Eko forum organizovao u decembru 2012. odazvale su se hiljade Zeničana.
Eko forum se trudio izgraditi dijalog između svih stakeholdera – zagađivača, lokalnih, kantonalnih i federalnih institucija, eksperata i civilnog društva.
Nekontrolisane emisije crvene prašine iz pogona aglomeracije prije ugradnje hibridnih filtera
Od 2008. godine, svakih sat vremena kroz krov pogona čeličane ispuštaju se dimni plinovi
Srednje godišnje koncentracije sumpor dioksida za 2019. godinu