Olovka, papir, lijepo sročen zahtjev i rok od 15 dana za odgovor čine proces zvani pristup javnim informacijama. Na prvi pogled, jednostavan i brz proces. Ali ne i u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina. Prenosimo dva članka objavljena na stranici UG "Zašto ne?" koja se bavila pitanjem transparentnosti rada vlade, pristupu informacijama...

U okviru Modula memorije Festivala MESS 2016 u Sarajevu je i ove godine tokom aprila i maja bilo predstavljeno niz različitih aktivnosti koje promoviraju kulturu sjećanja.

Ovo nisu bili građanski protesti. To što nije bilo nasilja ne treba i ne može da bude naša najveća pobjeda i pokazatelj da je Republika Srpska demokratsko društvo, već nam samo govori da neće svoj na svoga (vlast na vlast). Nismo krenuli jedni na druge, ali nismo krenuli ni dalje od 90-ih. Šta je gore, još uvijek ne znamo. Text je napisala Dražana Lepir, "Oštra nula", Banja Luka

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll i Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) u Federaciji BiH u Sarajevu je 12. i 13. maja 2016. realizirana edukacija za sudije/sutkinje i tužitelje/tužiteljice pod nazivom „Antidiskriminaciono pravo: primjeri iz prakse i procesno dokazivanje diskriminacije“.

U posljednje tri godine u RS su očigledni trendovi kojima se građanima pokušava osporiti i ograničiti pravo na javno okupljanje i slobodu izražavanja. Pročitajte ovdje hronologiju sužavanja prostora za rad organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj.

"Postoji hitna potreba za osiguranjem nezavisnosti i održivosti javnih servisa i regulatornih agencija, kako bi se osnažila sloboda medija u ovoj zemlji“, kaže Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija. Pročitajte tekst Zlatana Musića o slobodnom padu medija u Bosni i Hercegovini.

Analiza dominantnih narativa u izvještavanju printanih i online medija u BiH o evropskim integracijama - Ova analiza načina izvještavanja medija u BiH o Evropskoj uniji nastala je kao rezultat istraživanja prof. dr. Lejle Turčilo i dr. Belme Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koje je provedeno u okviru programa podrške inicijativama civilnog društva, koje se bave anlizom i intervencijama u procesu evropskih integracija.

U zadnih 25 godina akteri civilnog društva širom svijeta nisu doživjeli toliki pritisak od strane njihovih vlada i sužavanje prostora za djelovanje. To je bila tema regionalnog skupa pod nazivom "Shrinking Spaces" koji se 25.4.2016. održao u Sarajevu.

Reklo bi se da u Mostaru sve štima, čak štoviše, netko neupućen pomislio bi da je Mostar istinsko poslovno, kulturno i turističko središte ovog dijela Europe. Ali Mostar i ljude koji u njemu žive još uvijek pritišće breme nedavne prošlosti, breme koje prijeti da će mu na koncu polomiti leđa ukoliko ga se u skorije vrijeme ne uspije riješiti.

Očigledno je da u svijetu u kome pravda prestaje biti ideal, svi imamo razloga bojati se za vlastitu budućnost, te da će ova presuda samo ohrabriti one mračne sile koje u postizanju svojih ciljeva ne prezaju od bilo čega uključujući i genocid.