Velika preduzeća kao što su Apple i Facebook u Sjedinjenim Američkim Državama nude svojim zaposlenicima plaćanje takozvanog social freezinga − zamrzavanja neoplođenih jajašca. Na to se gleda kao na mjeru koja ide u prilog porodicama, ali i karijeri.
−− Predsjednik Erdogan zahtijeva da svaka žena u Turskoj, zarad dobrobiti nacije, rodi minimum troje djece.
−− U Parlamentu Evropske unije formiran je konzervativni blok, koji je 2013. godine spriječio usvajanje jedinstvene politike na razini EU, a koja se odnosi na seksualna i reproduktivna prava i zdravlje. I pored masovnih protesta kršćanskih medija i zaštitnika života, kao i konzervativnih lobista, u martu 2015. godine usvojena su dva izvještaja koja zagovaraju pristup kontracepciji svim građanima i građankama, te legalnom abortusu i edukaciji o seksualnom razvoju.
−− U Indiji je najmanje 14 žena umrlo nakon laparoskopije u jednom kampu za sterilizaciju.
−− U Ugandi je u pripremi novi Zakon protiv homoseksualnosti, nakon što je Ustavni sud poništio postojeći zakon koji je za to predviđao smrtnu kaznu.
−− U El Salvadoru, gdje je abortus strogo zabranjen i stotine žena nakon pobačaja ili rađanja mrtve djece sjede u zatvorima, Parlament je po prvi put pomilovao jednu ženu nakon ustrajnih zahtjeva i pritisaka feminističkih organizacija. Ubrzo nakon toga jedna žena u američkoj državi Indiani je nakon pobačaja i pod optužbom za abortus osuđena na zatvorsku kaznu.
−− Ruski Zakon protiv LGBT propagande predviđa da djeca budu zaštićena od informacija o LGBT osobama, tj. o netradicionalnim porodičnim oblicima. Surogat majčinstvo je u Rusiji legalno, ali ne i za istospolne parove.
−− Nakon otmice 276 učenica, islamska grupa Boko Haram objavila je da će djevojčice konvertirati u islam, da će se udati i rađati djecu.
Ova lista naslovnica može se unedogled dopunjavati. Ona ukazuje na to da se za seksualna i reproduktivna prava (SRP) još uvijek na svim stranama vode velike bitke. Rodni poredak se i dan-danas u različitim društvima smatra jezgrom sociokulturološkog
i vjerskog sistema vrijednosti, a seksualni i reproduktivni režimi čine srž rodnog poretka. Oni označavaju brizantan presjek individualnih, kolektivnih, etičkih, političkih, naučnih i komercijalnih interesa, te različitih isprepletenih i kompleksnih režima moći.
Pregled o diskursima, dinamici i perspektivama koji slijedi pretpostavlja da su seksualna i reproduktivna prava, kao agenda normativnih principa, vrlo kontroverzan društveni teren. Ovaj tekst pokušava da rasplete isprepletene strukture moći koje određuju pogled na provedbu (za) i blokadu seksualnih i reproduktivnih prava (protiv). S tim u vezi moguće je identificirati tri bitne osovine moći i
utjecaja na seksualna i reproduktivna prava, a koje mogu služiti kao referenca za diskusije u različitima regionima i zemljama:
a) Društvene norme, vrijednosti i prava,
b) Biopolitika i biomoć,
c) Reproduktivne tehnologije i bioekonomija.
U svaku od ove tri oblasti moći, odnosno vladajućih sistema, rod je kao kategorija društvenih nejednakosti duboko urezan, a u isto vrijeme isprepleten sa drugim kategorijama društvenih nejednakosti, posebno sa klasama/kastama, bojom kože/etnicitetom1 i kolonijalizmom/imperijalizmom. Ovaj esej nudi informacije i analitičke pristupe iz međunarodne perspektive. On želi u tradiciji
politizacije suočene s individualnim problemima otvoriti prostor za razjašnjenje određenih pozicija, te podstaknuti da se istraže mogućnosti za političke intervencije.
Esej ima namjeru podstaknuti kritičku i kontroverznu debatu i stoga više postavlja pitanja nego što nudi odgovore.