Iskustvo nasilja iz 1990-ih ne samo da i dalje utiče na podsvijest ljudi u regionu, koji se često pomalo amorfno opisuje kao "Zapadni Balkan", već i na društvene i političke strukture. Uprkos sumornoj slici prikazanoj u ovoj publikaciji, suočavanje sa traumatičnom historijom regiona moglo bi predstavljati ključan doprinos evropskom ujedinjenju. Nadamo se da ćemo ovom publikacijom dati poticaj u ostvarenju tog cilja.
Postoji velika razlika između pukog opstanka čovječanstva i očuvanja kvalitete života. Zato uloga pravde u zelenoj tranziciji daleko nadilazi pravo na siguran i zdrav okoliš. Nadolazeća klimatska kriza događa se u svijetu koji je karakteriziran čitavim nizom nepravdi koje utiču na sva ljudska prava. Te će se nepravde vjerovatno pogoršati krizom, s jedne strane zbog pogoršanja uvjeta, a s druge zbog slabljenja politika socijalne sigurnosti i mjera protiv sve većih nejednakosti.
Stoga je naš problem dvostruk: moramo razviti strategije i politike zelene tranzicije na dekarboniziranu proizvodnju, poljoprivredu i promet; i to na način koji ne samo da neće produbiti nepravde i nejednakosti, već će stvoriti uvjete za dostojanstven život za sve. Drugim riječima, temeljna promjena ljudskog odnosa prema prirodi trebala bi biti popraćena jednako temeljnom promjenom u društvenim odnosima.
Feministički broj Perspectives magazina, regionalne pubikacije koju godišnje izdaje Heinrich Böll Fondacija, želi međunarodnoj publici predstaviti perspektive Jugoistočne Evrope, dati analize globalnih i regionalnih trendova i omogućiti uvid u razvoj i političke rasprave. Tema ovogodišnjeg izdanja je rod i feminizam na Zapadnom Balkanu, koji kroz četiri tematske cjeline (state of play, gender in transitions: revolution is female?, interventions i resistance) daje pregled konteksta, percepcije roda i stanje prava žena, otvara pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama. Kroz teme rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki, književnica fokusiramo se na svojevrsnu strategiju borbe za ženska prava na Balkanu: da li ista počiva na premisi da se nećemo umoriti i odustati? Ovo izdanje Balkan Perspectives je napisano kroz žensko autorstvo, ocrtavajući prava i borbe za rodnu ravnopravnost koje traju generacijama na Zapadnom Balkanu.
Na sceni je groteskni preokret paradigme zakona i reda. Ne određuju zakoni ili međunarodni standardi šta je zakonito, već kriminalni karteli moći zajedno sa dominirajućim strankama.
Kao rezultat toga, pojedinačna i ljudska prava u velikoj mjeri su ugrožena, a pojedinci imaju malo šansi da svoja prava ostvare u takvim pravnim strukturama.
Zapad, posebno EU, nije uspio obuzdati te razorne sile i promicati svoju agendu - demokratiju, liberalnost, različitost.
Svojom opreznošću, što je EU već pokazala tokom rata u Bosni, EU ponovo ne uspijeva odbraniti europske vrijednosti na Balkanu. Međutim, to i samu Evropsku uniju u njezinim temeljima sve više ugrožava: bijesne destruktivne ideologije, koje su se širile tokom devedesetih, sada se vraćaju u EU i ugrožavaju koheziju unutar Unije.
"U ovoj regiji dominiraju patrijarhalne, homofobne i isključive tendencije, koje stvaraju klimu netrpeljivosti, isključivanja, radikalnog negiranja svega humanoga i racionalnoga. Posljedica su rigidni obrambeni mehanizmi protiv progresivnih i sekularnih stavova. Umjesto modernosti, umjesto uspostavljanja blagostanja za sve, građane se drži u vječnoj borbenoj zoni, iz koje bježe stotine hiljada – bez rata – da bi sreću u radu i životu pronašle negdje drugdje, s onu stranu stalne radikalizacije", stoji u uvodnom dijelu Marion Kraske, direktorice hbs, ureda u Sarajevu
Otvoreni sukobi u postjugoslavenskim ratovima pružili su zagovornicima (i korisnicima) etnonacionalističkih ideologija obilje iskustava ili "dokaza" koji su "potvrdili" sve prethodne strahove i zabrinutosti: "oni" (drugi etnički kolektiv) su se "namjerili na nas". Ratne, ali i poslijeratne godine obilježene su širenjem narativa, koje apstraktnu i praznu ideologiju etničke pripadnosti čine vrlo konkretnom.
Ovogodišnje izdanje magazina Perspectives se bavi fenomenom „zarobljene države“ (state capture) – korupcijom i nepotzmom, te njihovim uticajem na pravnu državu i život građanki i građana. Osim toga se osvrćemo na praksu zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, kao i uticaj politike na obrazovanje, slobodu medija, nacionalizam kao „instrument“ moćnika, odsustvo vladavine prava i druga goruća pitanja.
Magazin je na engleskom jeziku
Kada zemlja prolazi kroz duboke sistemske promjene u političkom, ekonomskom i ideološkom uređenju, njena se (među)ovisnost o međunarodnom okruženju može znatno intenzivirati. To se dogodilo u gotovo svim postkomunističkim zemljama prije 25 godina. Potreba za korištenjem međunarodno ustanovljenih modela u sistemima u kojima se tek razvija politički pluralizam i demokratija, kao i rješenja za funkcionalnu vladavinu prava, te općenito otvaranje društva koje dolazi uz ideal slobode, dovela je i do svjesnog otvaranja za vanjske utjecaje.
Članci sabrani u ovom izdanju „Perspektiva“ donose različite priče o aktualnim izazovima međunarodne intervencije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.
Approaches to understanding the meaning of accession to the European Union vary significantly among the post-Yugoslavcountries, depending on the size and complexity of problems these countries encounter in their prolonged transition todemocracy, free market economy, and rule of law. While one of them – Slovenia – was at least partially prepared to take advantageof a broader market, freedom of trade and movement, and the available forms of support for economic development, for someothers the process of accession to the EU, indeed the conditionality, which was part and parcel thereof, has been an importantdriving force for changes in their legal and institutional systems. Furthermore, there are countries like Bosnia and Herzegovinaand Macedonia, for which the relationship with the EU goes beyond legal adjustments and upgrading the institutional capacity,reaching all the way to the very constitution of the polity.
