Tokom izvještajnog perioda od 1. juna 2024. do 30. maja 2025. godine, zabilježeno je ukupno 99 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru BiH i šire regije. U poređenju s Izvještajem (2024), kada je zabilježeno čak 305 slučajeva, primjetno je značajno smanjenje slučajeva negiranja. Ovo može ukazivati na efekte pravnih i društvenih pritisaka usmjerenih ka suzbijanju negiranja genocida. Izvještaj služi kao važan alat za praćenje, ali i kao podsjetnik na potrebu kontinuirane borbe za očuvanje istine, pravde i sjećanja na žrtve genocida.
Znanstvena monografija Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti, urednika Fahda Kasumovića, dostupna je i u elektronskoj verziji. Monografija je objavljena 2024. u Sarajevu i Berlinu, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich-Böll-Stiftung e.V. (Berlin). Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Cilj ovog istraživanje je analizirati pojedince, formalne i neformalne grupe, organizacije i fondacije u Bosni i Hercegovini koje se protive mogućnosti abortusa na zahtjev, te zagovaraju njegovu zabranu kroz promjenu zakona, ili nastoje utjecati na stav prema abortusu kod donosilaca odluka ili na širu javnost.
Pred vama je treća godišnja publikacija u kojoj se analizira pravni okvir za razvoj građanske energije u BiH koja se oslanja na prethodne dvije i razmatra stanje, implementaciju i napredak pravnog okvira u prethodnih godinu dana.
Rad naglašava važnost razumijevanja vlasničke, upravljačke i korisničke strukture. Također je prikazansavremeni aspekt svih potencijalnih nuspojava tokom procesa gašenja Koksare, uzimajući u obzir socioekonomski, društveni i ekološki aspekt. Od daleke prošlosti, vremena Ilira, pa sve do CBAM mehanizma, cilj rada je osvijetliti različite pravce sistema spojenih posuda i međuzavisnosti različitih spektara društveno-ekološke zbilje.
U posljednjim decenijama, pojmovi klimatskih promjena i energetske tranzicije postaju sve značajniji u globalnom diskursu. Klimatske nepogode i rekordne temperature naglašavaju hitnost borbe protiv globalnog zagrijavanja. U tom kontekstu, građanska energija dobija važnu ulogu kao ključni faktor u tranziciji prema održivijem energetskom sistemu.
