Znanstvena monografija Nasilje nad ženama: Diskursi, perspektive, lekcije iz bh. povijesti, urednika Fahda Kasumovića, dostupna je i u elektronskoj verziji. Monografija je objavljena 2024. u Sarajevu i Berlinu, a izdavači su Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet, Fondacija Heinrich Böll (Sarajevo) i Heinrich-Böll-Stiftung e.V. (Berlin). Autori poglavlja su: Almir Marić, Dženan Dautović, Fahd Kasumović, Amila Kasumović, Minela Radušić, Adnan Jahić, Mirza Džananović, Sabina Subašić Galijatović, Sarina Bakić i Ajla Demiragić.
Cilj ove publikacije Sarajevskog otvorenog centra je analizirati pojedince, formalne i neformalne grupe, organizacije i fondacije u Bosni i Hercegovini koje se protive mogućnosti abortusa na zahtjev, te zagovaraju njegovu zabranu kroz promjenu zakona, ili nastoje utjecati na stav prema abortusu kod donosilaca odluka ili na širu javnost kroz organizovanje javnih događaja, kampanja, protesta ili kroz komunikaciju na društvenim mrežama.
“Ova publikacija s pravom nosi naziv Čitanka antirodnog djelovanja u Bosni i Hercegovini i jako je važno da se pojavljuje baš sada, jer je snaga i mogućnost antirodnog djelovanja sve veća.” Rubina Čengić
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom Fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
Smjernice nude konkretne informacije o investiranju u solarne elektrane, od pocetne faze kada se trebaju procijeniti potrebe i mogucnosti za implementacijom solarnih rješenja, preko odabira tehnologije, modela finansiranja, ishodovanja dozvola, odabira izvodaca radova i naposlijetku same izgradnje solarne elektrane.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, poziva vlade država Zapadnog Balkana, posebno Srbije i Crne Gore, da aktivno podrže Rezoluciju UN o Srebrenici. Ove zemlje su jedine u regionu koje nisu kosponzorisale rezoluciju koja ima za cilj memorijalizaciju genocida u Srebrenici.
migranti/ce, ljudska prava, EU, migracijska politika
Migracija, kao i podrška ljudima u bjekstvu, sve se više tretiraju kao krivično djelo u Evropi. U nedostatku dostojanstvenog i ljudskog odgovora onima koji traže zaštitu u Evropi, podrška koju pružaju branitelji ljudskih prava duž ruta ili na moru postaje ključna. Međutim, postoji zabrinjavajući trend kriminalizacije i ljudi u pokretu, ali i onih koji se solidarišu s njima: branitelja ljudskih prava. Iako je ovaj fenomen nešto što treba politički rješavati na nivou EU i na nacionalnom nivou, posljedice kriminalizacije moraju se rješavati na individualnom nivou. Zapravo, kriminalizacija može doći u različitim oblicima i u vrlo različitim obimima, pa je stoga važno da aktivisti i organizacije budu svjesni postojećih opcija za djelovanje i odbranu.
Ovaj priručnik nastoji da podrži pogođene branitelje ljudskih prava, pokazujući im mehanizme i puteve za pomoć i samoodbranu u slučajevima kriminalizacije na različitim nivoima.
Iskustvo nasilja iz 1990-ih ne samo da i dalje utiče na podsvijest ljudi u regionu, koji se često pomalo amorfno opisuje kao "Zapadni Balkan", već i na društvene i političke strukture. Uprkos sumornoj slici prikazanoj u ovoj publikaciji, suočavanje sa traumatičnom historijom regiona moglo bi predstavljati ključan doprinos evropskom ujedinjenju. Nadamo se da ćemo ovom publikacijom dati poticaj u ostvarenju tog cilja.
Iskrenosti radi, prema mladim generacijama kojima je najvećim dijelom upućen ovaj sadržaj, treba napomenuti da su uporedo s nastajanjem ovog zbornika tekle životne prakse njegovih autorica duboko determinirane patrijarhalnom matricom kojoj se u teoriji nastojimo oduprijeti.
I naša desubjektivizacija čini se kao mučni proces dugog trajanja.
Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boell, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.
