Demokratija

Država, iz koje je u ratu od 1992. do 1995. godine stotine hiljada ljudi pobjeglo i bilo prihvaćeno u zapadnoevropske države, sve je nehumanija prema izbjeglicama. Suočavaju se sa neznanjem i šikaniranjem. Za alarmantne uslove kriva je EU sa svojom rigoroznom izolacionističkom politikom.

Program koji dolazi “u ime Hrvata u BiH” oslanja se gotovo u potpunosti na viktimologiju / pobjednički narativ, s populističkom težnjom da sačuva “naciju” ugroženu većinom u Federaciji BiH.

Izbori u Mostaru, nakon 12 godina neodržavanja, 20. decembra bit će historijski događaj u smislu oživljavanja demokracije u ovom gradu.

Poznati mostarski aktivista Marin Bago danas je Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH predao nezavisnu kandidatsku listu „Pravo na grad“ za lokalne izbore u Mostaru koji bi trebali biti održani 20. decembra ove godine.

Povodom "političkog sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona  BiH"  postignutog  u junu između lidera dvije političke stranke, Bakira Izetbegovića (SDA) i Dragana Čovića (HDZ), da se nakon 12 godina konačno mogu održati izbori u Mostaru,  Visoki predstavnik u BiH požurio je da kaže tada kako je to "Praznik demokracije".  Posmatraču sa strane  izgledalo je kao da mu je teški kamen pao sa srca, pa se sad  i pod tom zastavom može dalje.  Naravno, zaključci dva partijska lidera dogovoreni uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice, usvojeni su zatim u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u sekund do dvanaest - manje od mjesec dana prije isteka roka kojeg je naložio Sud za ljudska prava u Strazburu presudom u slučaju Irme Baralije. Mostarka je tužila Bosnu i Hercegovinu što u tom gradu nije bilo izbora od 2008. godine!

Ljubo Bešlić gradonačelnik je Mostara od decembra 2004. godine, dakle skoro 16 godina. Ne pamti se da je u povijesti novije demokracije u Evropi, a valjda i u svijetu neko obnašao dužnost tako dugo samo zato jer nije bilo izbora. Kaže za Interview.ba da je tokom tih silnih godina bezbroj puta imao namjeru dati ostavku. No, pitanje je bilo, dodaje, kome predati dužnost.

Nedavno, mediji važno objaviše „dogovorili se Izetbegović i Čović“, „ove godine izbori u Mostaru“. Oni se dogovorili? Sjeli u kafanu i dogovorili se? Isti oni koji su i doveli do potpune podjele Mostara. Koji su blokirali sve i jedan korak ka normalizaciji života u Mostaru. Ne zovnuše njih dvojica ni Srbe ni Ostale na taj dogovor, ne upitaše građanke i građane Mostara šta oni žele!

Bosna i Hercegovina nije nastala 1995. godine, jer su i Bosna i Hercegovina i njeni narodi Srbi, Hrvati i Bošnjaci stariji od Dejtonskog sporazuma. Svi su oni tokom povijesti razvijali Bosnu i Hercegovinu kao svoju državu. Godine 1995. Srbi, Hrvati i Bošnjaci ne stvaraju BiH, a u mirovnim pregovorima ne sudjeluju predstavnici Srba, Hrvata i Bošnjaka iz BiH nego pregovoraju Izetbegović, Milošević i Tuđman, kao predsjednici država. U postigutom sporazumu svi su se saglasili da će poslije rata „Bosna i Hercegovina nastaviti legelano postojanje (...) uz dalje međunarodno priznanje“. Dakle, ni u Dejtonskom sporazumu, ni u Ustavu kao sastavnom dijelu sporazuma, nigdje se ne navodi da se stvara nova država, nego se govori o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine, a Srbi, Hrvati i Bošnjaci se spominju kao konstitutivni, ali se spominju i „Ostali“ i „Građani“ koji imaju sva prava u BiH.

Mostarka Irma Baralija 2018. godine tužila je Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru punih 12. godina. Presudu, kojom je potvrđeno da su prekršena prava građana/ki ovog grada, a koja su zagarantovana Europskom konvencijom o ljudskim pravima, dobila je krajem 2019. godine. Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) od tog trenutka aktivnije su počeli tragati za rješenjem u vezi „slučaja“ Mostar. U junu ove godine postignut je „politički dogovor“ koji je omogući izbore, ali prema mišljenju brojnih stručnjak ne i suštinske promjene. Za Interview.ba Baralija  govori koji je to pakleni plan nacionalnih za Mostar, koliko su postignutim dogovorom „zakinute“ građanske partije, kako je gradska lista s nekadašnjih 17 vijećnika/ica spala na 13, te da li je pravo vrijeme da žene skinu muškarce s vlasti...  

Glasačke kutije za odabir političkih predstavnika/ica, poslije 12 dugih godina, mogle bi biti ponovo postavljene na biralištima u Mostaru 20. decembra ove godine, nakon što su lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednica (HDZ) potpisali „politički dogovor“ 18. juna o održavanju izbora u ovom gradu. Mostar je tokom svoje novije historije svjedočio brojnim izmjenama izbornog sistema, a samo četiri puta je  gdje su od 1995. godine do danas svega četiri puta održani izbori.