Demokratija i ljudska prava

Sve više ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu. Dosta im je konstantne neučinkovitosti bosanskohercegovačkih političara. Dosta im je i kaste koja 22 godine skoro ništa nije uspjela ostvariti za društvo i sada se odnedavno oslanja na destruktivni nacionalizam koji treba da podijeli zemlju i ljude i osigura im sljedeće izborne uspjehe.

Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine, bez demokratskih tradicija, vlast je počela više rušiti socijalizam, a manje graditi demokratsko društvo. Savremena država znači slobodno natjecanje na tržištu znanja i roba, ali i preusmjeravanje dijela sredstava od onih koji imaju više onima koji su se našli u uslovima da imaju manje. Osnov organizacije socijalne države je regulisanje te dvije poluge.  

Njemački novinar Manfred Ertel i novinari i medijski aktivisti iz BiH razgovarali su o procesu demokratizacije i medijima u Bosni i Hercegovini, na radionici u organizaciji Fondacije Heinrich Böll. Ertel je pričao o procesu demokratizacije i ulozi medija u Njemačkoj nakon Drugog svjetskog rata. Diskusije o političkoj i medijskoj situaciji u BiH i usporedbe sa Njemačkom, rezultovale su sa nekoliko zaključaka.

Pitanje Lars-Gunnara Wigemarka na Twitteru "Kada će se ovo desiti u BiH?" povodom protesta u Rumuniji nije slučajno. Ma koliko bilo emotivno. Odgovor, međutim, može da odvede u drugom pravcu od onoga što je i kako bilo u Rumuniji. Ovdje se šutnja skuplja i taloži.  Na ovim prostorima kazano je više puta, i potvrđeno kao tačno, da je opasno za vlast  kad narod zašuti. A narod šuti predugo.

Nakon višegodišnjeg igranja vatrom, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je, slikovito rečeno, prešao crvenu liniju koja je razgraničavala strpljenje od odlučne akcije međunarodne zajednice. Politički šef bosanskih Srba je, već ranije, bio protagonist anti–državnog djelovanja.

9. januara ove godine u Banjaluci je izvršena generalna proba državnog udara. Secesija RS nije puka retorika,  predizborni trik ili provokacija Milorada Dodika za dnevne potrebe i politički manevar. Radi se o projektu u kojem on, Milorad Dodik,  vjerovatno nije sam. Ko bi mu mogli biti  sponzori i zaštitnici, možda i inspiratori, nije teško odgonetnuti. Naravno, zasad nema dokaza, ali ima dovoljno argumenata.

U zemlji u kojoj je neodgovornost opšta pojava a odgovornost rijetki izuzetak, jedino krivična sankcija zbog zloupotrebe sudijske dužnosti može dovesti do dosljednije primjene principa vladavine prava u postupanju pravosudnih organa, posebno sudova, i pokazati da niko nije iznad zakona. Dok se to ne desi, bićemo svjedoci pompeznih hapšenja i suspektnih puštanja na slobodu, sve u duhu selektivne primjene zakona, koja afirmiše poseban tretman nejednakih pred zakonom.  

U bosanskohercegovačkom medijskom miljeu, mediji ne služe da te natjeraju da razmišljaš, da testiraš svoja promišljanja. Ne. Većina medija u Bosni i Hercegovini potpuno podilazi publici. U svojim informativnim emisijama i drugim sadržajima, poručuje publici  kako treba da misli. Ako si javni radnik i razmišljaš u skladu sa glavnom strujom, onda možeš da se pojavljuješ u javnim entitetskim medijima, ali ako ako kritikuješ i govoriš drugačije, onda za tebe nema mjesta. Izuzev ako te napadaju zbog tvojih stavova.

Pored metoda zastrašivanja, ograničavanja i derogiranja rada organizacija civilnog društva desi se i to da nam pojedinci/ke iz zakonodavne vlasti sugeriraju u šta nipošto ne smijemo da se mješamo kada je posrijedi naš rad i djelovanje. U Bosni i Hercegovini se nerjetko dešava to da sa različitih strana dođe različito tumačenje šta organizacije civilnog društva treba da (ne)rade ali i koliko i šta rade, da li je taj rad opravdan, ko su čiji plaćenici i koja je stvarna svrha.

Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije. Publikacija je na engleskom jeziku.