Demokratija

Danas, sedamdesetipet godina poslije prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, što je brojka približno jednaka prosječnoj životnoj dobi u Bosni i Hercegovini, pitanje antifašizma ne bi trebalo biti promatrano samo i isključivo u kontekstu diskusija o Drugom svjetskom ratu i sl, kako se to uglavnom radi u prigodničarskim obraćanjima i diskusijama u javnosti. Važno je to naglasiti prije svega zbog obima promjena koje su se na širem planu, globalnom, desile u navedenom vremenskom periodu.

U Sarajevu je Josipović govorio u Parlamentu BiH, izrazio poštivanje suverenosti i jedinstvenosti BiH, priznao pogreške hrvatske politike u ratno i poratno vrijeme te istakao kako je BiH najvažniji susjed Hrvatskoj. Govor je na hrvatskoj političkoj sceni izazvao prilično bure. Tadašnja HDZ-ova Vlada Jadranke Kosor je blago izrazila nezadovoljstvo. Desnica je sazivala razne skupove kako bi se osudio Josipovićev istup u Sarajevu. Bilo je i glasova kako treba pokrenuti postupak opoziva predsjednika, ali tada HDZ u Hrvatskom saboru (parlamentu) za to nije imao snage.

Dosadašnja skromna praksa u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije, te drugih zakona i normi koji se odnose na nelegitimnu diskriminaciju, kao i iskustva iz prakse u regiji ukazuje na potrebu za izradom analiza, tumačenja i komentara o primjeni adekvatnih pravnih normi i standarda.

Koliko se ljudsko dostojanstvo poštuje teško je reći, ali navešćemo nekoliko primjera koji nam mogu biti odlična ilustracija. U Bosni i Hercegovini se osuđenici za ratne zločine doživljavaju kao heroji i ne samo doživljavaju, nego se vlasti prema njima tako i ponašaju. U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za 7.191 licem nestalim u ratu.

Od početka ove godine u Bosnu i Hercegovinu je ušlo više od 22.000 migranata i izbjeglica iz Afganistana, Pakistana, Iraka, Irana, Sirije, Alžira, Maroka i drugih zemalja sjeverne Afrike i Azije. Njihov cilj je skoro isključivo EU, mi smo samo jedna od usputnih stanica na njihovom putu u bolju budućnost. Ovo je priča o volonterima koji na sarajevskim ulicama neumorno pomažu nesretnicima koji su se u našoj zemlji našli van zvaničnog sistema pomoći.

Sa kakvim se izazovima suočava Makedonija nakon historijskog rerefenduma o promjeni imena (Tekst je na engleskom jeziku)

Ajna Jusić predsjednica je ove godine osnovanog udruženja ”Zaboravljena djeca rata”, čiji je fokus borba za ravnopravnost djece rođene zbog rata u čitavoj BiH bez obzira na etničku pripadnost djeteta, majke i biološkog oca.

Ukratko, na izborima je pobijedio politički status quo, odnosno snage čiji je direktni interes da se ništa ne mijenja. Napredak znači poštivanje zakona, sistem i red, a to je za njih direktna opasnost.

Gubitak djeteta je nešto sa čim najveći broj građana BiH može saosjećati i upravo ta empatija je nešto što je porušilo etničke granice u Bosni i Hercegovini, omasovio proteste i nasekirao političke elite koje to opažaju kao opasnost po njih tj. njihov način vladanja zasnovan na etničkim podjelama i strahu od drugih. Odsustvo politike, ali i nezadovoljstvo sistemom, spojio je Srbe, Hrvate i Bošnjake u podršci borbi Davora Dragičevića.