Demokratija

Mlade generacije žena odrasle su u društvu u kojem postoji privid da su svi ženski problem riješeni. Ne zbunjuju ih ni činjenice da su većina nezaposlenih mladih žene, da se manje zapošljavaju i prve gube posao, da su prisiljene potpisivati tajne ugovore u kojima ih poslodavac obavezuje da određeni broj godina neće roditi, da su porodiljne naknade niske, a jaslice skupe, nema ih dovoljno, kao ni vrtića itd. Za njih je ovo vrijeme postfeminizma i većina njih vjeruje da je patrijarhat – passé.

Da li treba da postoje domovi naroda u zakonodavnim tijelima u BiH? Postoji mogućnost da se u okviru predstavničkih domova formiraju ad hoc klubovi iz reda Bošnjaka, Hrvata i Srba ako neko smatra da je određenim zakonom povrijeđen vitalni nacionalni interes određenog naroda. Iz tih razloga u budućim pregovorima oko izmjena Izbornog zakona BiH kao i Ustava BiH treba razmišljati i o ovakvim idejama. Ovo bi sigurno omogućilo daleko efikasniji rad zakonodavnih tijela u BiH.

Šta se podrazumijeva pod "rodnom ili antigender ideologijom"? Kako argumentira antigender pokret i kakav je njegov odnos prema EU? Jačanje pokreta u Europskoj uniji ilustrirano je primjerom sukoba oko Istanbulske konvencije.

Društvo Bosne i Hercegovine nikako da iskorači iz identitarnih utvrda, a što je pomalo banalan iskaz koji susrećemo gotovo stalno. Često sam imala prilike da slušam u okviru nekih istraživanja o izgradnji mira kako “obični ljudi” funkcionišu i obnavljaju pokidane veze, i gotovo svaki dan možemo čuti neku priču o zajedničkoj obnovi nekog verskog objekta, o različitim oblicima saradnje u okviru eko akcija, ženskom umrežavanju, zajedničkim inicijativama veterana i sl. Glavni uzroci tinjajućih sukoba su političke elite koje decenijama žive veoma dobro na račun ovih podela i koje su kroz svojevrsnu refeudalizaciju društva akumulirali ekonomsku, političku i simboličku moć sa čvrstim uporištem u podeljenim i etnički “očišćenim” teritorijama.

U periodu 16. - 18. septembra/rujna 2022. godine održat će se drugo izdanje Zelene ljetne škole „Kako do zelene tranzicije u BiH?” u organizaciji Fondacije Heinrich Böll, Ureda u Sarajevu.

Pozivamo feminističke istraživačice/istraživače, zaposlene na univerzitetima, istraživačkim institutima, think tankovima i istraživačkim NVO-ima, kao i nezavisne istraživačice/istraživače da se pridruže GenPolSEE mreži. Svoje prijave pošaljite najkasnije do 15. avgusta 2022.     

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boell, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.

Prenosimo govor Annalene Baerbock, njemačke ministrice vanjskih poslova, na otvaranju sedmice ženske mreže UNIDAS 2022.