Demokratija

Tri desetljeća kriminalni etno-klanovi dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini, a destruktivne ideologije devedesetih nikada nisu stavljene ad acta. Na lokalnim izborima mnogi glasači otkrili su moć svog glasa kako bi odbili vladajuće stranke u urbanim središtima. U Sarajevu je pobijedio alternativni blok. Srpski secesionisti oko opstruktivnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika pretrpjeli su poraz u svom uporištu Banja Luka. Glasanje je popraćeno masovnom izbornom prijevarom.

Intervju s prof. Christian Schwarz-Schilling, bivši Savezni ministar i bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Intervju vodila Marion Kraske, direktorica ureda Heinrich Böll u Sarajevu

Nacionalistički srpsko-hrvatski dogovori o Bosni i Hercegovini ne temelje se na demokratskim principima slobode i jednakosti nego na krvavim ruševinama etnonacionalističke ideologije i ratne politike koju su zastupali prethodnici današnjih etnonacionalističkih elita, nekadašnji predsjednici Hrvatske, Franjo Tuđman, i Srbije, Slobodan Milošević.

Stanovnici bosanskohercegovačkog grada Mostara dvanaest godina nisu mogli glasati. Mostar je jedini grad u Europi u kojem su se građanima/kama godinama sustavno uskraćivala osnovna prava. Sada postoji sporazum upravo s onim ekstremističkim predstavnicima koji su godinama spriječavali izbore. Dogovor je podržala EU - a građani/ke Mostara pitaju ogorčeno zašto nisu uključeni u procese političkog odlučivanja. I zašto se promiču sumnjivi poslovi izvan državnih institucija. Sporazum je, kako i kritika glasi, samo zacementirao destruktivni etnonacionalizam u državi.

Feministički broj Perspectives magazina, regionalne pubikacije koju godišnje izdaje Heinrich Böll Fondacija, želi međunarodnoj publici predstaviti perspektive Jugoistočne Evrope, dati analize globalnih i regionalnih  trendova i omogućiti uvid u razvoj i političke rasprave. Tema ovogodišnjeg izdanja je rod i feminizam na Zapadnom Balkanu, koji kroz četiri tematske cjeline (state of play, gender in transitions: revolution is female?, interventions i resistance) daje pregled konteksta, percepcije roda i stanje prava žena, otvara pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama. Kroz teme rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki, književnica fokusiramo se na svojevrsnu strategiju borbe za ženska prava na Balkanu: da li ista počiva na premisi da se nećemo umoriti i odustati? Ovo izdanje Balkan Perspectives je napisano kroz žensko autorstvo, ocrtavajući prava i borbe za rodnu ravnopravnost koje traju generacijama na Zapadnom Balkanu. 

 Viši suradnik Vijeća za politiku demokratizacije Bodo Weber kaže kako postignuti dogovor nije u cilju budućnosti ni Mostara, niti cjelovite Bosne i Hercegovine.

“Sve je počelo onda kada je lažni FB profil Fatima Hadžić USK pozivao na proteste. Ljudi su pozvani da se organizuju i vraćaju migrante, odnosno da sprječavaju njihov dolazak u Veliku Kladušu i okolna mjesta.”