Teme

Demokratija

Fondacija Heinrich Böll od 1999. godine radi i djeluje u Bosni i Hercegovini. Kao njemačka politička fondacija koja je po svojoj orijentaciji bliska stranci Savez 90/Zeleni zalažemo se za demokratizaciju, očuvanje mira i nenasilnu komunikaciju.

S obzirom da etničku i kulturnu raznolikost smatramo sastavnim dijelom jedne demokratske kulture, posebno nam je stalo do integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i u tom smislu zalažemo se za jačanje vladavine prava i demokratsku participaciju građanki i građana u društveno-političkoj zajednici.

Jačanje civilnog društva, ravnopravno učešće žena u društvenom i političkom životu, suočavanje s bliskom prošlošću i podrška demokratskom političkom dijalogu su neki od naših najvažnijih programskih ciljeva.

više  »

Kratki prilog početku rasprave o odgovornosti EU za stanje na Balkanu

Komentar

Jedna od bosanskohercegovačkih paradoksa jeste činjenica da političke partije koje su ovu zemlju uvele u rat uopće još uvijek i postoje. I ne samo da postoje već su dio vlasti koju međunarodna zajednica smatra partnerskom. E, sad, otkuda nekomu ideja da onaj tko je uvukao neku zemlju u rat može biti garant mira i stabilnosti pitanje je na koje ne mogu dati tako jednostavan odgovor osim ako defetistički ne zaključim da je osnovno obilježje bilo kakve i bilo čije politke već pomenuto licemjerje.

Autor/ka Marko Tomaš

O historijski ukorijenjenim granicama i mogućim „korekcijama“ na Balkanu

Analiza

Granicama se uvijek određivao teritorij unutar kojega se želi uspostaviti čvrsta kontrola. Granice su se i u Evropi uglavnom iscrtavale nakon velikih i krvavih ratova, a na Balkanu je iscrtavanje granica nacionalnih država uvijek bilo praćeno nasiljem i etničkim čišćenjem.

Autor/ka Husnija Kamberović

Ekologija

Za nas su ekologija, održivi razvoj, demokratija i ljudska prava neraskidivo povezani. Prije dvadesetak godina su zaštita okoliša, energija, održivi razvoj i klimatske promjene bile predmetom bavljenja ponekog naučnika i aktivista zelenih ili ekoloških pokreta. Danas su upravo te teme izašle iz okvira kojima se bave samo „zeleni demonstranti“ u razvijenim zemljama i postale su nažalost gotovo najveći problem na nacionalnim i svjetskim agendama, postale su duboko političke i ekonomske teme.

Razlog tomu je svakako neadekvatno tretiranje i reduciranje ovih problema na samo stručnu ili samo naučnu razinu, daleko od javnosti i politike. A energija, klimatske promjene i zaštita okoliša nisu samo pitanje struke ili ličnog odnosa prema prirodi, nego su pitanje svijesti i odgovornosti kako pojedinca tako i zajednice. Upravo zbog ovih činjenica nastojimo u Bosni i Hercegovini javno tematizirati problematiku koja nastaje zbog neadekvatnog odnosa prema okolišu, posljedicama klimatskih promjena i energetskim resursima.

više »

Kako je Ljubljana postala zelenom prijestolnicom 2016.

Izvještaj

Ljubljana je grad koji ima sličan geografski položaj sličan Sarajevu. Oba grada su izgrađena u neprovjetrenoj kotlini i okruženi su planinama. I Ljubljana je imala problem sa kvalitetom zraka, međutim gradske vlasti su se uhvatili u koštac sa tim problemom.

Vlado Babić, predstavnik grada Ljubljane, za hbs je govorio o tome kako je Ljubljana riješila problem zagađenosti zraka.
 

Čist zrak za zdravu djecu

Sarajevo se odavno bori sa visokim stepenom zagađenja zraka. Zbog prevelike koncentracije prašine i sitnih čestica (PM 10 i PM 2,5)  Sarajevo bilježi vrijednosti koje ga čine među najzagađenijim gradovima na području Europe. Pored Sarajeva, i drugi bh. gradovi bilježe lošu kvalitetu zraka - primjerice Zenica i Tuzla sa metaloprerađivačkim fabrikama i termoelektranama.

U ovom kratkom klipu nudimo prijedloge rješenja kako možemo doprinijeti da se kvaliteta zraka u gradovima BiH može popraviti, a pri tome uštediti i novac.