Evropski zeleni plan

Šta predstavlja Evropski zeleni plan i koje su posljedice i mogućnosti za Bosnu i Hercegovinu i Zapadni Balkan?

Evropski zeleni plan je odgovor EU na klimatske promjene. To je nova evropske strategija razvoja kojoj je cilj transformirati EU u pravedno i uspješno društvo sa modernom, efikasnom i konkurentnom ekonomijom s nultom neto emisijom stakleničkih plinova do 2050. godine kroz ulaganja u istraživanja i inovacije te očuvanje okoliša. EU ima za cilj preobraziti svoje društvo i ekonomiju kako bi ih učinila održivijima,  kako bi se zaštitili i očuvali prirodni resursi, te zaštitilo zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem te provela socijalno pravedna tranzicija da se ne bi zapostavio ni jedan pojedinac ni regija. Naime, Zeleni plan stavlja ljude na prvo mjesto i posebno obraća pažnju na regije, industrije i radnike koji će se suočiti s najvećim izazovima.

Dekarboniziranje energetskog sektora te opskrba čistom, pristupačnom i sigurnom energijom su najvažniji za dostizanje klimatskih ciljeva u 2030. i 2050. Više od 75% emisija stakleničkih plinova u EU rezultat su procesa proizvodnje i uporabe energije i zato će energetska efikasnost postati prioritet. Elektroenergetski sektor će se morati većinom oslanjati na obnovljive izvore, uz postupan prestanak korištenja ugljena i smanjenje ugljičnog dioksida. Za postizanje klimatski neutralne, cirkularne ekonomije i održive industrije namjerava se transformirati cijeli industrijski sektor u narednih 25 godina. Održiva poljoprivreda “Od polja do stola” i održiva mobilnost također zauzimaju vrlo značajno mjesto u Evropskom Zelenom Planu. Jednom riječju od sada će se sve javne politike u EU morati posmatrati kroz prizmu održivosti. Bosna i Hercegovina, kao ostale zemlje Zapadnog Balkana nije članica EU, ali to ne znači da se ove mjere ne tiču i njih. Naime, EU trenutno razmatra kako Zeleni plan prilagoditi Zapadnom Balkanu gdje je ekološka politika u rukama korumpiranih vladajućih elita, koje nisu regulirale zagađivače, ne potiču čiste energiju i transport, već naprotiv nastavljaju svoju ovisnost o uglju i drugim fosilnim gorivima. Jedna od mjera o kojoj se trenutno razmišlja u EU kao odgovor na neodržive ekološke politike na Zapadnom Balkanu je uvođenje takse za emisije ugljen-dioksida, što bi moglo da bude veliki udar na cijenu električne energije i time izvoznu konkurentnost elektroprivrednih preduzeća iz regiona. Ovakav potez bi možda ponajviše pogodio mogućnost izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine. Namjera je da poštovanje Pariskog sporazuma bude suštinski element za sve buduće trgovinske sporazume i relacije. Cilj ovog dosijea je pružiti u uvid u politički rad Fondacije Heinrich Böll na polju zelene transformacije u BiH, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kroz izbor tekstova i analiza pokušat ćemo predstaviti neke od najvažnijih elemenata Evropskog zelenog plana, te u tom kontekstu izazove sa kojima će se ove zemlje morati suočiti u budućnosti.