All Contents for Demokratija

„Umiješati se, jedina je mogućnost da se ostane realističan“ – Heinrich Böll

Fondacija Heinrich Böll je 7. septembra 2019. obilježila 20 godina od osnivanja ureda u Sarajevu.

Tim povodom je nastao film Nihada Kreševljakovića pod nazivom „Šest ljudi, jedna borba“,  koji je premijerno prikazan na obilježavanju 20. godišnjice.   

O izazovima i problemima s kojima se susreću u svom životu i radu u filmu govore: Miroslav Andrić i Muamer Čivić (Srebrenica Wave), Štefica Galić (novinarka i aktivistkinja za ljudska prava, Mostar), Maida Bilal (aktivistkinja i članica ekološkog udruženja BISTRO, Kruščica), Emina Bošnjak (Sarajevski Otvoreni Centar) i Jakob Finci (predsjednik Jevrejske zajednice i predsjednik Međureligijskog vijeća BiH).

Objektivno, ukupna društveno-politička situacija u BiH danas je teža nego što je bila u periodu pred minuli rat koji je bio projekat, domaći i strani. Prije nego što je taj projekat pobijedio sa krvavim posljedicama, činjenice govore:

Manje je građana nego danas osporavalo državu u kojoj žive, njen Ustav i postojeće institucije, zakone i sistem. Teže je bilo i zamisliti današnja rutinska nepriznavanja države i njenih institucija, pa i sa političkog vrha, uglavnom prešutkivana i nekažnjavana. 

Kroz umjetnost se bilježili duh epohe još od pećinskih crteža. Umjetnici i umjetnice su ovdje stvarali unatoč ratnom divljaštvu i nastojanju da se uništi svaki trag kultutre baštine. Stvaranjem su pružali otpor na još jednom frontu i održali konstantu. Kulturna scena je cvjetala unatoč nedostatku hrane, vode, struje, unatoč svakodnevnoj mogućnosti da se izgubi život. Umjtnici i umjetnice su branili ljudskost.

Historiografija u Bosni i Hercegovini dugo je već pocijepana po nacionalnim šavovima, koji vremenom postaju ne granice nacionalnih historiografija nego granice historiografije i parahistoriografije. Ta podjela na historiografiju i parahistoriografiju sve više dobiva na značaju kako pojedini centri u kojima se poučava historija ostaju više privrženi ideološkim konstrukcijama nego kritičkom preispitivanju prošlosti.

Bezbroj je primjera da je negiranje genocida i slavljenje i afirmacija zločinaca osnova za narušavanje sigurnosti i širenje velikosrpskih i velikohrvatskih projekata u Bosni i Hercegovini, a posljednje aktivnosti kojima vlasti iz entiteta Republika Srpska naoružavaju rezervne jedinice policije, uz najavu da će biti popunjene i iz redova ruskih dobrovoljaca (koji će za to dobijati i državljanstva i dokumenta Republike Srpske) više je no alarmantan dokaz da se na Balkanu ponovo počinje zveckati oružjem, uz sve glasnije prijetnje ratom.