Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine. Kao ideja nastao je u intenzivnim razgovorima kolegica i kolega historičara mlađe generacije, međusobno povezanih kolegijalnom saradnjom, susretljivošću i željom da postojeći programi saradnje i kontakti budu međusobno povezani novom projektnom linijom čiji je osnovni cilj bilo regionalno umrežavanje historičara i rad na istim i/ili srodnim temama.
"U ovoj regiji dominiraju patrijarhalne, homofobne i isključive tendencije, koje stvaraju klimu netrpeljivosti, isključivanja, radikalnog negiranja svega humanoga i racionalnoga. Posljedica su rigidni obrambeni mehanizmi protiv progresivnih i sekularnih stavova. Umjesto modernosti, umjesto uspostavljanja blagostanja za sve, građane se drži u vječnoj borbenoj zoni, iz koje bježe stotine hiljada – bez rata – da bi sreću u radu i životu pronašle negdje drugdje, s onu stranu stalne radikalizacije", stoji u uvodnom dijelu Marion Kraske, direktorice hbs, ureda u Sarajevu
Dosadašnja skromna praksa u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije, te drugih zakona i normi koji se odnose na nelegitimnu diskriminaciju, kao i iskustva iz prakse u regiji ukazuje na potrebu za izradom analiza, tumačenja i komentara o primjeni adekvatnih pravnih normi i standarda.
Otvoreni sukobi u postjugoslavenskim ratovima pružili su zagovornicima (i korisnicima) etnonacionalističkih ideologija obilje iskustava ili "dokaza" koji su "potvrdili" sve prethodne strahove i zabrinutosti: "oni" (drugi etnički kolektiv) su se "namjerili na nas". Ratne, ali i poslijeratne godine obilježene su širenjem narativa, koje apstraktnu i praznu ideologiju etničke pripadnosti čine vrlo konkretnom.
Kao epilog neuspjehu ove inicijative, EU se sada suočava sa političkim izazovom u odnosu na ustavnu reformu, a na koju nije pripremljena: izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH nakon presude Ustavnog suda u predmetu Ljubić. Istovremeno, izričita podrška hrvatske vlade etno-nacionalističkoj agendi HDZ BiH predstavlja ozbiljnu prijetnju jedinstvu EU u svom pristupu BiH, posebno u vezi sa ustavnom reformom. EU - tako željna da izbjegne bilo kakvu diskusiju o ustavnoj reformi - sada je stjerana u ćošak.
Po svemu sudeći će se EU nakon općih izbora u oktobru 2018. godine morati suočiti sa najvećom ustavnom krizom u zemlji od kraja rata i neuspjehom svoje inicijative u BiH
Knjiga koja je pred vama, Zbornik radova o temama iz bosanskohercegovačke ekohistorije 20. stoljeća, predstavlja rezultat nastojanja kolegica i kolega historičara da svoje istraživačke ambicije i namjere iskažu i u pravcu koji nije naročito uobičajen u bosanskohercegovačkoj historiografiji.
Fondacija Heinrich Böll predstavalja studiju "Mediji i shrinking space u BiH: utišani alternativni glasovi" autorica prof. dr. Lejle Turčilo i doc. dr. Belme Buljubašić. Ovo istraživanje predstavlja svojevrsni nastavak prošlogodišnje publikacije Shrinking Spaces in the Western Balkans, koja govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva. Ovaj put se fokusiramo na manifestacije pomenutog fenomena u domenu medija.
Ovogodišnje izdanje magazina Perspectives se bavi fenomenom „zarobljene države“ (state capture) – korupcijom i nepotzmom, te njihovim uticajem na pravnu državu i život građanki i građana. Osim toga se osvrćemo na praksu zapošljavanja podobnih, a ne sposobnih, kao i uticaj politike na obrazovanje, slobodu medija, nacionalizam kao „instrument“ moćnika, odsustvo vladavine prava i druga goruća pitanja.
Magazin je na engleskom jeziku
Analiza „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti?“ je nastala saradnjom Centra za izborne studije (CIS) i Heinrich Bӧll Fondacije u cilju aktualiziranja i definiranja problema masovnog odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, pokušavajući otkriti stvarne razloge i uzroke odlaska mladih ljudi u potrazi za boljim i sigurnijim životom.
