Mostarka Irma Baralija 2018. godine tužila je Bosnu i Hercegovinu Evropskom sudu za ljudska prava zbog neodržavanja lokalnih izbora u Mostaru punih 12. godina. Presudu, kojom je potvrđeno da su prekršena prava građana/ki ovog grada, a koja su zagarantovana Europskom konvencijom o ljudskim pravima, dobila je krajem 2019. godine. Lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) od tog trenutka aktivnije su počeli tragati za rješenjem u vezi „slučaja“ Mostar. U junu ove godine postignut je „politički dogovor“ koji je omogući izbore, ali prema mišljenju brojnih stručnjak ne i suštinske promjene. Za Interview.ba Baralija  govori koji je to pakleni plan nacionalnih za Mostar, koliko su postignutim dogovorom „zakinute“ građanske partije, kako je gradska lista s nekadašnjih 17 vijećnika/ica spala na 13, te da li je pravo vrijeme da žene skinu muškarce s vlasti...  

Glasačke kutije za odabir političkih predstavnika/ica, poslije 12 dugih godina, mogle bi biti ponovo postavljene na biralištima u Mostaru 20. decembra ove godine, nakon što su lideri Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednica (HDZ) potpisali „politički dogovor“ 18. juna o održavanju izbora u ovom gradu. Mostar je tokom svoje novije historije svjedočio brojnim izmjenama izbornog sistema, a samo četiri puta je  gdje su od 1995. godine do danas svega četiri puta održani izbori.

Nakon 12 godina uskraćivanja osnovnog ljudskog prava svakom građaninu/ki u demokratskom društvu da bira i bude biran/a, u Mostaru je 18. juna 2020. godine postignut „politički dogovor“ između lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragana Čovića o održavanju izbora u ovom gradu. Tako je Mostar barem na papiru prestao biti „slučaj“. Prof.dr. i član Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović za Interview.ba govorio je o tome zašto se izbori u Mostaru za razliku od drugih bh. gradova održavaju u decembru, koje su izmjene napravljene političkim dogovorom, može li Srbin ili Hrvat poput Željka Komšića (kojeg HDZ ne smatra legitimnim predstavnikom) biti gradonačelnik ovog grada, da li će se postići sve dogovorne stavke u zadanom roku, te hoćemo li imati lokalne izbore ove godine.

Iako je važno imati na umu specifičnu političku situaciju u svakoj zemlji, primjer platforme "Možemo!" pokazuje da aktivisti mogu napraviti stvarnu razliku u formalnom političkom okruženju. Tekst je na engleskom jeziku

Ono što bh. politički lideri nisu uspjeli (ili htjeli) posljednjih 12 godina, završilo se kroz nekoliko mjeseci, tako da je postignut dogovor SDA i HDZ o održavanju izbora u gradu na Neretvi, Mostaru. Politički analitičar Adnan Huskić smatra da je ovaj dogovor rezultat prvenstveno pritiska međunarodne zajednice. Za naš portal komentarisao je izjave Dragana Čovića, alternativne opcije u Mostaru, malverzacije tokom izbornog glasanja, te je odgovorio i na pitanje da li će na izborima presuditi glasači ili brojači.

Nakon izbora u Hrvatskoj, primjetne su značajne promjene s obje strane spektra - između ostalog i pojava znatnih zelenih snaga u parlamentu.  Tekst je na engleskom jeziku.

Govore o onom vremenu, o ljetu 1995. godine, kada su bili djeca, kada su u žurbi morali da spakuju svoje igračke kako bi pronašli utočište od srpskih trupa. Napadi, strahovi – tada se činilo kako je za njih cijeli svijet stao. Pričaju o tome kako su se osjećali tada, kada tadašnja takozvana zaštićena zona UN-a više nije pružala zaštitu. Kako su se osjećali kada su potpuno nestale nade da će ih međunarodna zajednica zaštiti od mržnje Srba koji su napredovali prema njima. Tada, kada je međunarodna zajednica pokleknula pred nasiljem koje je od 1992. godine zahvatalo cijelu Bosnu, a na kraju je kulminiralo u Srebrenici. U jednom trenutku, priča jedna od preživjelih, shvatila je da više nema oca.  

  “Potpisan sporazum o Mostaru”, “Biće izbora u Mostaru”, prenose svi mediji i iskače iz svih ekrana. Reklo bi se, povijesni sporazum, “vratiće u našu avliju, suživot i demokratiju”. No, da li je to zaista tako?

Bosna i Hercegovina se u Briselu puno češće spominje u grupi zvanoj Zapadni Balkan, te će evropski zeleni plan biti prilagođen Zapadnom Balkanu, a ne državama pojedinačno. Još nije sasvim jasno kako će države Zapadnog Balkana učestvovati, ali izvjesno je da hoće, te se sprema svojevrsna zelena agenda namjenski prilagođena zemljama Zapadnog Balkana.