Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, a u organizaciji Fondacije Heinrich Böll, bit će upriličena online promocija knjige “Srebrenica - 25 godina kasnije”, čiji izdavač je upravo Fondacija. Online promocija će biti upriličena na web stranici Fondacije Heinrich Böll Stiftung | Ured u Sarajevo - Bosnia and Herzegovina, (ba.boell.org) te na Facebook profilu Fondacije Heinrich-Böll-Stiftung Sarajevo | Facebook. Moderatorica razgovora je Una Bejtović, a učestvuju: Marion Kraske, direktorica Fondacije Heinrich Böll; Nihad Kreševljaković, urednik knjige; Velija Hasanbegović, fotograf; te Dino Bajrović, glumac koji će pročitati pjesme Nihada Nine Ćatića uvrštene u ovu knjigu.

Prema izvještaju Univerzalnog ekološkog fonda (UEF) iz novembra 2019. godine, oko 74% obećanih mjera (136 od 184) iz Pariškog sporazuma ocijenjeno je nedovoljnim za usporavanje klimatskih promjena. Same mjere su ocijenjene slabim i zakašnjelim, dok se neke uopšte ne provode. Sadašnja obećanja, ako uopšte budu provedena, mogla bi limitirati povećanje globalne temperature na 3 stepena Celzijusa do kraja stoljeća.

Tri desetljeća kriminalni etno-klanovi dominiraju političkom scenom u Bosni i Hercegovini, a destruktivne ideologije devedesetih nikada nisu stavljene ad acta. Na lokalnim izborima mnogi glasači otkrili su moć svog glasa kako bi odbili vladajuće stranke u urbanim središtima. U Sarajevu je pobijedio alternativni blok. Srpski secesionisti oko opstruktivnog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika pretrpjeli su poraz u svom uporištu Banja Luka. Glasanje je popraćeno masovnom izbornom prijevarom.

Rezervišite datum! Online konferencija 26 i 27.11.2020. u organizaciji Fondacije Heinrich Boell ZELENA EKONOMIJA 2020 - MOGUĆNOSTI I PREPREKE Četvrta po redu konferencija „Zelena ekonomija u BiH – mogućnosti i prepreke“ u organizaciji Fondacije Heinrich Böll održat će se 26. i 27. novembra 2020, u skladu sa situacijom, po prvi puta online.

Istaknuti sarajevski arhitekt Lidumil Braco Alikalfić objavio je značajan tekst – stručnu analizu – o dotadašnjim propustima i "tragediji" koja se odvija prije svega na Igmanu i Bjelašnici u devastaciji prirode i odsustvu svijesti o tome, o pogrešnoj orijentaciji na "betoniranje" planina u korist apartmana, hotela, parkirališta itd. ukratko, o tome kuda i sa kakvim pogubnim posljedicama ide uništavanje jedinstvene prirode za račun loše proračunate "marketinške logike" koja na ovakav prostor nije primjenjiva. Zaključci teksta koji je, zapravo, sjajna studija u šta se politika uz neznanje ali i najgore profiterske ambicije privilegovanih upustila u svemu ovome – pokazali su se dramatično tačnim i više nego potvrđenim u današnjoj realnosti devastacije ovog prostora.

Intervju s prof. Christian Schwarz-Schilling, bivši Savezni ministar i bivši visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Intervju vodila Marion Kraske, direktorica ureda Heinrich Böll u Sarajevu

Nacionalistički srpsko-hrvatski dogovori o Bosni i Hercegovini ne temelje se na demokratskim principima slobode i jednakosti nego na krvavim ruševinama etnonacionalističke ideologije i ratne politike koju su zastupali prethodnici današnjih etnonacionalističkih elita, nekadašnji predsjednici Hrvatske, Franjo Tuđman, i Srbije, Slobodan Milošević.

Stanovnici bosanskohercegovačkog grada Mostara dvanaest godina nisu mogli glasati. Mostar je jedini grad u Europi u kojem su se građanima/kama godinama sustavno uskraćivala osnovna prava. Sada postoji sporazum upravo s onim ekstremističkim predstavnicima koji su godinama spriječavali izbore. Dogovor je podržala EU - a građani/ke Mostara pitaju ogorčeno zašto nisu uključeni u procese političkog odlučivanja. I zašto se promiču sumnjivi poslovi izvan državnih institucija. Sporazum je, kako i kritika glasi, samo zacementirao destruktivni etnonacionalizam u državi.

Feministički broj Perspectives magazina, regionalne pubikacije koju godišnje izdaje Heinrich Böll Fondacija, želi međunarodnoj publici predstaviti perspektive Jugoistočne Evrope, dati analize globalnih i regionalnih  trendova i omogućiti uvid u razvoj i političke rasprave. Tema ovogodišnjeg izdanja je rod i feminizam na Zapadnom Balkanu, koji kroz četiri tematske cjeline (state of play, gender in transitions: revolution is female?, interventions i resistance) daje pregled konteksta, percepcije roda i stanje prava žena, otvara pitanje spola i roda kroz društvenu (re)evoluciju i konflikte, inicijative i prakse koje rade na razgradnji patrijarhata te vrlo konkretne prakse otpora u našim zemljama. Kroz teme rodno zasnovanog nasilja, političke participacije, ekonomskih odnosa, ekologije, aktivizma, tjelesnosti, te iz perspektiva akademije, aktivistkinja, novinarki, književnica fokusiramo se na svojevrsnu strategiju borbe za ženska prava na Balkanu: da li ista počiva na premisi da se nećemo umoriti i odustati? Ovo izdanje Balkan Perspectives je napisano kroz žensko autorstvo, ocrtavajući prava i borbe za rodnu ravnopravnost koje traju generacijama na Zapadnom Balkanu.