Nakon desetljeća u kojima se na čelu Srebrenice nalazili načelnici koji su dolazili iz povratničke zajednice, međunarodna zajednica se povukla iz miješanja u upravljanju lokalnim procesima, te je cijela zemlja u strahu dočekala izbore. Osjetljivo pitanje podjele stranaka između bošnjačkih i srpskih, pitanje negiranja genocida, kao i iskustvo diskriminacije Bošnjaka u susjednim općinama gdje nisu imali toliku političku snagu u Srebrenici, najavljivala je da će promjenom statusa quo doći do tektonskih promjena u ovoj zajednici, a samim tim i da će one prouzrokovati podizanje međuetničkih tenzija u cijeloj zemlji.

Predratni prostor općine Stolac je Dejtonskim mirovnim sporazumom podijeljen između Berkovića koji se danas nalaze u entitetu Republika Srpska i grada Stoca sa zapadnim dijelom općine koji se nalazi u Federaciji. Bošnjačko-hrvatski sukob je započeo negdje drugdje, ali će ga na svojoj koži osjetiti Bošnjaci Stoca u augustu 1993. godine.

Pogledajte izvanredni dokumentarni film o zagađenju zraka u Kini, koji je tamo prouzrokovao pravu revoluciju!    

Politika u Bosni i Hercegovini se već dvadesetak godina ruga građanima ove zemlje, koja iz godine u godinu sve manje biva državom a sve više podsjeća na teritorij za svakovrsne političke i ine eksprimente koji, uglavnom, ne uspijevaju te svi počinjemo ličiti na zamorce koji polako umiru i žive u duhovnim i materijalnim mukama. Teške su to riječi, ali katkad treba stvari gurnuti u ekstrem kako bi ih se valjano opisalo.

U ovom tekstu možete pročitati analizu lokalnih izbora u BiH u oktobru 2016. Autorica ovog teksta je Lajla Zaimović Kurtović, Centar za izborne studije (CIS)

Najnovija politička zbivanja pokazala su: Bosanska politička elita teško da je izvukla prave pouke iz razarajućeg rata. Sada je na potezu Međunarodna zajednica - inače bi uskoro mogla stajati pred krhotinama svoje politike na Balkanu.

Brojna istraživanja, poput onoga „Održivom poljoprivredom do prosperiteta za Zapadni Balkan“, Dr Znaora, pokazuju da Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal za razvoj organske poljoprivredne proizvodnje. Bez obzira na potencijal nedovoljno uređen pravni i institucionalni okvir u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja predstavlja osnovnu kočnicu njegovom stvarnom razvoju.

Trenutno nema govora o stabilnosti na Balkanu. U centru napetosti je Srbija, čija se strategija destabilizacije regije s ciljem proširenja političkog uticaja Beograda nazire iza bilateralnih konflikata.

Koga se smijemo sjećati u Prijedoru, u Republici Srpskoj, i konačno u Bosni i Hercegovini? Ko su ravnopravni građani i građanke? Ko su ‘’drugi/druge’’ i zašto su ‘’drugi/druge’’? Da li je zločin zločin, bez obzira na to ko je žrtva a ko počinitelj?  

Ignorišu se izgubljeni grantovi i prilike za održivi razvoj koje su prouzrokovane upravo od strane istih političara i vođa koji su odbili sve to, odbijajući da se stvore institucionalni kapaciteti i usvoje strateški dokumenti na nivou države Bosne i Hercegovine. Posebnu štetu građanima a posebno poljoprivrednicima BiH donijelo je odbijanje da se formira IPARD struktura koja bi obezbjeđivala minimalno 50 miliona EUR godišnje još od 2007. godine. IPARD struktura nikada nije formirana a gubici nisu samo novčani (450 miliona EUR za ovih devet izgubljenih godina).