Sve više ljudi napušta Bosnu i Hercegovinu. Dosta im je konstantne neučinkovitosti bosanskohercegovačkih političara. Dosta im je i kaste koja 22 godine skoro ništa nije uspjela ostvariti za društvo i sada se odnedavno oslanja na destruktivni nacionalizam koji treba da podijeli zemlju i ljude i osigura im sljedeće izborne uspjehe.

U Bosni i Hercegovini se ozbiljno govori o gradnji čak osam novih blokova termoelektrana na ugalj -  po jedan blok u postojećim termoelektranama Gacko, Kakanj, Tuzla i Ugljevik, te termoelektrane pri rudnicima Banovići (jedan blok), Kongora (jedan blok) i Kamengrad, Sanski most (dva bloka). Predviđa se i gradnja nove energane u Zenici. U preostalih pet država regije govori se o planovima gradnje šest termoelektrana.

Zašto "za svaki slučaj" šute oni preko čijih se leđa najdirektnije prelama političko-mafijaški projekat sloma države i raspadanja društva? Tačno je da su mnogi šutljivci ucijenjeni političkom mafijom. Ogroman je procenat radnih mjesta do kojih se nije moglo doći ako nisi "upisan" i "svrstan". Do prije koju godinu, to se pokušavalo pomalo i prikrivati. Danas to više ne treba. Oni plaćeni iz budžeta države, dakle uglavnom "svrstani", uz članove porodica sa pravom glasa, potom svi skupa podijeljeni na tri po "konstitutivno-vjerskoj" osnovi, dovoljna su biračka baza za status quo od sada do glasačke vječnosti. I za šutnju koja taj status quo neće uznemiravati.

Bivši General VRS, Ratko Mladić, osuđen je od MKSJ na doživotnu kaznu zatvora. Istovremeno se počinioci i dalje veličaju u regiji, čak se negiraju njihovi zločini. Članak je na njemačkom jeziku - uskoro će biti dostupan i na engleskom jeziku

Još 1976. godine Gradska uprava Sarajeva pokrenula je projekat obnove i dogradnje vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Sarajevu, koji je djelomično bio finansiran i kreditom Svjetske banke. Potrebe grada, čiji se broj stanovnika za tri decenije uvećao skoro četiri puta, su bile velike. Image credits

O prostoru treba da razmišljamo kao i o okolišu – kao o temeljnom resursu od kojeg zavise i sve buduće generacije, istovremeno svjesni da se vrlo teško proizvodi, a lako i gotovo nepovratno troši. U temelju ove misli nalazi se ideja zajedničkog dobra – koja artikuliše veoma stari koncept: da bogatstva pripadaju svima nama i da resursi zajednice zahtijevaju aktivnu zaštitu i upravljanje kako bismo svi mogli imati koristi od njih. Jednom kada lokalni prostor shvatimo kao zajedničko dobro, postaje moguće oko ove ideje organizirati politički i praktični rad u lokalnoj zajednici.

Štefica Galić je dugogodišnja glavna i odgovorna urednica web portala Tačno.net, jednog od rijetkih portala u bh. medijskom prostoru za koje se može reći da još nisu prešli na “tamnu stranu” i povinovali se copy-paste novinarstvu i nacionalističko-šovinističkom medijskom diskursu

Da li su naši političari/političarke svjesni toga da postoji jaka veza između zagađenja sa PM10 česticama i većinom bolesti organa za disanje, bolesti srca, čak i povećane smrtnosti? Pogledajte aktuelnu emisiju o zagađenju zraka i posljedice po zdravlje građana/građanki u BiH. Emisiju je realizirao efm Radio u suradnji sa Fondaicjom Heinrich Böll

Popis 500 najvećih svjetskih kompanija po prometu sadrži veliki broj kompanija koje se bave poljoprivredom i hranom. I trend se nastavlja prema daljnjoj koncentraciji moći. Poljoprivredno-prehrambene kompanije potiču industrijalizaciju duž čitavog globalnog lanca vrijednosti, od farme do tanjura. Njihova politika nabave i prodaje promovira oblik poljoprivrede koji se vrti oko produktivnosti. Borba za tržišni udjel se ostvaruje na račun najslabijih karika u lancu: poljoprivrednika i radnika.

Lokalne zajednice koje su uspostavile sisteme menadžmenta kvaliteta zraka treba da izvještavaju zainteresirane o rezultatima svog rada, o postignutim rezultatima na sanaciji kvaliteta zraka ili o razvoju koji neće dovesti do prekomjerno zagađenog zraka. Da bi lokalne zajednice odgovorile tom zahtjevu treba da imaju (1) uspostavljene sisteme (da se zna ko, kada, šta i kako radi), (2) alate za menadžment kvaliteta zraka (bilans emisije, katastar emisije, atmosferski model rasprostiranja, monitoring kvaliteta zraka, te sistem ocjene izloženosti stanovništva zagađenom zraku), (3) mehanizme prikupljanja podataka o emisijama i njihovim uzrocima, te kvalitetu zraka) i (4) sistem izvještavanja (građana, privrede, zdravstvene službe, nevladinih organizacija, ...).