Kada govorimo o većem zaokretu ka obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini, jedan od čestih prigovora jest da prilikom realizacije ovakvih projekata sama lokalna zajednica gotovo nema nikakve koristi od takvih projekata, dok s druge strane postoji velika bojazan od devastacije okoliša. Energetska zadruga je efikasan način kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora.
Cilj ovog Priručnika je ukazati na osnove principa zadrugarstava i kako se koncept energetskih zadruga može koristi za lokalni ekonomski razvoj korištenjem lokalnih obnovljivih izvora energije, te pokazati uspješne primjere iz EU i regije kako bi se potakao razvoj sličnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Der bisherige Umsetzungsprozess der Reformagenda hat bewiesen, dass die führenden internationalen Akteure in BiH durchaus in der Lage sind, das Land in Richtung eines nachhaltigen Reformkurses zu drängen. Das hat in erster Linie die Anwendung strikter Konditionalität durch den IMF demonstriert. Dass die EU-Initiative bisher nur so begrenzte Ergebnisse hervorgebracht hat, lag nicht etwa daran, dass eine Politik der Konditionalität in BiH nicht funktioniert oder funktionieren kann, wie es viel EU Offizielle regelmäßig behaupten, sondern am fehlenden politischen Willen der EU, Konditionalität konsequent und strikt anzuwenden.
Energetski sektor, a sektor uglja posebno, oduvijek je na ovim prostorima smatran glavnim pokretačem ekonomskog razvoja. No, ekonomski pokazatelji daju nešto drugačiju sliku. Prema podacima UNDP-a, Bosna i Hercegovina troši između 9 i 10% BDP-a na subvencioniranje energije iz fosilnih goriva, iako je veći dio opreme amortiziran.
Kada zemlja prolazi kroz duboke sistemske promjene u političkom, ekonomskom i ideološkom uređenju, njena se (među)ovisnost o međunarodnom okruženju može znatno intenzivirati. To se dogodilo u gotovo svim postkomunističkim zemljama prije 25 godina. Potreba za korištenjem međunarodno ustanovljenih modela u sistemima u kojima se tek razvija politički pluralizam i demokratija, kao i rješenja za funkcionalnu vladavinu prava, te općenito otvaranje društva koje dolazi uz ideal slobode, dovela je i do svjesnog otvaranja za vanjske utjecaje.
Članci sabrani u ovom izdanju „Perspektiva“ donose različite priče o aktualnim izazovima međunarodne intervencije u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji.
Publikacija "Shrinking Spaces in the Western Balkans" govori o globalnom fenomenu sužavanja prostora djelovanja aktera civilnog društva, koji je nažalost uzeo maha i u našem regionu. Pročitajte izvrsne analize novinara, aktivista i akademskih radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Srbije.
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH izradila je četvrti u nizu Alternativni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Izvještaj predstavlja zajednički napor više desetina osoba i organizacija, čiji je zajednički cilj bio da se iz ugla organizacija civilnog društva predstavi aktuelno stanje integracija Bosne i Hercegovine.
Izvještaj se u potpunosti fokusira na tzv. političke kriterije, s naglaskom na:
– stepen demokratičnosti i funkcionisanje države;
– vladavinu prava i korupcije;
– ljudska prava, naročito prava manjinskih i ranjivih grupa;
– tranzicionu pravdu.
Analiza dominantnih narativa u izvještavanju printanih i online medija u BiH o evropskim integracijama - Ova analiza načina izvještavanja medija u BiH o Evropskoj uniji nastala je kao rezultat istraživanja prof. dr. Lejle Turčilo i dr. Belme Buljubašić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, koje je provedeno u okviru programa podrške inicijativama civilnog društva, koje se bave anlizom i intervencijama u procesu evropskih integracija.
Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko se želi baviti višestrukošću urbanog fenomena, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbježan izbor. Ovo je metodološki uvid iza onoga što se danas naziva urbana teorija. Istovremeno, u današnjem dobu dominacije gradova kao okvira organizacije čovječanstva precizno i obuhvatno značenje grada nikada nam nije bilo nedostupnije. „Gradove više nije moguće opisati“, piše Richard Ingersoll. Ili barem to više nije moguće u slučaju megapolisa koji se pružaju dokle god pogled seže, u svim pravcima usisavajući i mijenjajući nekada samosvojne prostorne cjeline koje tako gube jasno uočljive obrise i karakteristike koje su ih do tada nepogrešivo određivale kao gradove.
Priče o Srebrenici priče su o genocidu, o ratnim stradanjima, o važnosti kolektivnog sjećanja, ali i o životu i onome što poslijeratni život jeste, u svoj svojoj težini, ali i ljepoti. Priče su to o ljudima koji su živjeli i žive u Srebrenici, o njihovim životnim putevima i sudbinama, ali i faktografske bilješke o Srebrenici, genocidu i poslijeratnim zbivanjima u ovom kraju. Bilješke o Srebrenici i iz Srebrenice svojevrsno su publicističko štivo za sve one koji vole, ali i misle i žive Srebrenicu.
Tuzlanski region je najznačajniji rudarsko-industrijski basen u Bosni i Hercegovini. Skoro sva toplotna i električna energija u TK se dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, i to uglavnom uglja. Veći broj stanovništva za zagrijavanje koristi ugalj iz Tuzlanskog basena koji sadrži visok procenat sumpora, dok manji broj koristi lož ulje, električnu energiju i drvo. Također, jedan dio stanovništva u Gradu Tuzla i Općini Lukavac za zagrijavanje prostora koristi vrelu vodu iz termoelektrane, dok ostali toplotnu energiju dobijaju iz individualnih ložišta i toplana. Zbog svega ovoga je Tuzlanski kanton jedan od najzagađenijih područja u BiH.
