Radionice su koncipirane da traju 45 minuta do sat vremena i dešavaju se jednom sedmično. Zadnja lekcija predstavlja školski projekat izgradnje zelenog zida u prostorijama škole. Dokazano je da biljke pozitivno utiču na kvalitet unutarnjeg zraka, prvenstveno jer uzimaju CO2, a izbacuju oksigen procesom fotosinteze, upijaju čestice prašine, a dodatno i pozitivno utiču na raspoloženje, produktivnost i koncentraciju. Izgradnja zelenog zida predstavlja jedan od vrlo efikasnih vidova poboljšanja kvaliteta zraka kojeg djeca udišu u svojim učionicama.
Kada govorimo o većem zaokretu ka obnovljivim izvorima energije u Bosni i Hercegovini, jedan od čestih prigovora jest da prilikom realizacije ovakvih projekata sama lokalna zajednica gotovo nema nikakve koristi od takvih projekata, dok s druge strane postoji velika bojazan od devastacije okoliša. Energetska zadruga je efikasan način kako lokalna zajednica može preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora.
Cilj ovog Priručnika je ukazati na osnove principa zadrugarstava i kako se koncept energetskih zadruga može koristi za lokalni ekonomski razvoj korištenjem lokalnih obnovljivih izvora energije, te pokazati uspješne primjere iz EU i regije kako bi se potakao razvoj sličnih projekata u Bosni i Hercegovini.
Prve dvije decenije 21. vijeka potvrdile su kako je, bilo kome ko se želi baviti višestrukošću urbanog fenomena, multidisciplinarnost, transdisciplinarnost i hibridnost gotovo neizbježan izbor. Ovo je metodološki uvid iza onoga što se danas naziva urbana teorija. Istovremeno, u današnjem dobu dominacije gradova kao okvira organizacije čovječanstva precizno i obuhvatno značenje grada nikada nam nije bilo nedostupnije. „Gradove više nije moguće opisati“, piše Richard Ingersoll. Ili barem to više nije moguće u slučaju megapolisa koji se pružaju dokle god pogled seže, u svim pravcima usisavajući i mijenjajući nekada samosvojne prostorne cjeline koje tako gube jasno uočljive obrise i karakteristike koje su ih do tada nepogrešivo određivale kao gradove.
Tuzlanski region je najznačajniji rudarsko-industrijski basen u Bosni i Hercegovini. Skoro sva toplotna i električna energija u TK se dobija sagorijevanjem fosilnih goriva, i to uglavnom uglja. Veći broj stanovništva za zagrijavanje koristi ugalj iz Tuzlanskog basena koji sadrži visok procenat sumpora, dok manji broj koristi lož ulje, električnu energiju i drvo. Također, jedan dio stanovništva u Gradu Tuzla i Općini Lukavac za zagrijavanje prostora koristi vrelu vodu iz termoelektrane, dok ostali toplotnu energiju dobijaju iz individualnih ložišta i toplana. Zbog svega ovoga je Tuzlanski kanton jedan od najzagađenijih područja u BiH.
Kantonalna uprava civilne zaštite Tuzlanskog kantona i Centar za ekologiju i energiju u saradnji sa Fondacijom Heinrich Böll su 7.10.2015. godine održali tematski skup “Odgovor sistema zaštite i spašavanja TK na poplave u 2014. godini“. Na skupu, na kome je prisustvovalo preko 50 predstavnika, federelnih, kantonalnih i općinskih institucija, OCD i medija, prezentiran je dokument „Odgovor sistema zaštite i spašavanja Tuzlanskog kantona na poplave 2014.godine i mjere za poboljšanje stanja“, a o aktuelnim temama vezanim za odgovornost sistema zaštite i spašavanja govorili su uposlenici KUCZ, Agencije za vodno područje rijeke Save i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK.
Regionalnom studijom koja je nastala u okviru serijala ''Unlocking the future'' daje se analiza stanja u području poljoprivredne politike u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, te kroz prikaz nekoliko razvijenih scenarija predstavlja argumente za prijelaz na organsku poljoprivredu. Na predstavljanju studije učesnici su se osvrnuli na mogućnosti i poteškoće prijelaza na organsku poljoprivredu u Bosni i Hercegovini, te moguće ekonomske, ekološke i socijalne prednosti takvog zaokreta.
Ako želite saznati koji su koraci za pokretanje energetskih kooperativa ovdje predstavljamo "Priručnik za osnivanje energetskih zadruga" koji je pripremljen i štampan u suradnji Heinrich Böll Stiftunga sa UNDP Uredom za Hrvatsku.
