Demokratija

Jedna od bosanskohercegovačkih paradoksa jeste činjenica da političke partije koje su ovu zemlju uvele u rat uopće još uvijek i postoje. I ne samo da postoje već su dio vlasti koju međunarodna zajednica smatra partnerskom. E, sad, otkuda nekomu ideja da onaj tko je uvukao neku zemlju u rat može biti garant mira i stabilnosti pitanje je na koje ne mogu dati tako jednostavan odgovor osim ako defetistički ne zaključim da je osnovno obilježje bilo kakve i bilo čije politke već pomenuto licemjerje.

Granicama se uvijek određivao teritorij unutar kojega se želi uspostaviti čvrsta kontrola. Granice su se i u Evropi uglavnom iscrtavale nakon velikih i krvavih ratova, a na Balkanu je iscrtavanje granica nacionalnih država uvijek bilo praćeno nasiljem i etničkim čišćenjem.

Bosna i Hercegovina (BiH) u post-konfliktnim godinama, sada već desetljećima, pokazuje da je nefunkcionalna državna zajednica koju čini konglomerat dijametralno suprotnih i nadasve nespojivih državno-pravnih koncepata – kako po pitanju njenog unutrašnjeg uređenja tako i po pitanju njene političke budućnosti.

Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine, a koji je podržan od Fondacije Heinrich Bӧll, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija, Ured u Sarajevu. Kao ideja nastao je u intenzivnim razgovorima kolegica i kolega historičara mlađe generacije, međusobno povezanih kolegijalnom saradnjom, susretljivošću i željom da postojeći programi saradnje i kontakti budu međusobno povezani novom projektnom linijom čiji je osnovni cilj bilo regionalno umrežavanje historičara i rad na istim i/ili srodnim temama. Publikaciju u PDF možete preuzeti ovdje

Bosna i Hercegovina je u čvrstim rukama korumpiranih nacionalističkih snaga koje ciljano blokiraju reformske procese zemlje, kako bi zadržali moć. Ipak, posljednji izbori su pokazali: mnogo je bh građana koji žele više građanskih prava.

Na dan 21. decembra 2018. godine navršava se stotinu i jedna godina od rođenja Heinricha Bölla, pisca, intelektualca, nobelovca i buntovnika. Heinrich Böll nam je ostavio bezbroj primjera intelektualne i ljudske pobune protiv svakog vida nasilja, pritiska, uništenja - ne samo kroz svoje pisanje nego i kroz svoj život. Da li je danas takva pobuna moguća? O tome piše Dragan Markovina, historičar i publicista, u svom autorskom tekstu koji objavljujemo. U povodu sjećanja na život i djelo Heinricha Bölla pozivamo vas da posjetite izložbu "Heinrich Böll: Život i djelo" koja je postavljena u Centru za kulturu Mostar (Rade Bitange 13) u period od 12. do 19.12.2018. godine.

Danas, sedamdesetipet godina poslije prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, što je brojka približno jednaka prosječnoj životnoj dobi u Bosni i Hercegovini, pitanje antifašizma ne bi trebalo biti promatrano samo i isključivo u kontekstu diskusija o Drugom svjetskom ratu i sl, kako se to uglavnom radi u prigodničarskim obraćanjima i diskusijama u javnosti. Važno je to naglasiti prije svega zbog obima promjena koje su se na širem planu, globalnom, desile u navedenom vremenskom periodu.

U Sarajevu je Josipović govorio u Parlamentu BiH, izrazio poštivanje suverenosti i jedinstvenosti BiH, priznao pogreške hrvatske politike u ratno i poratno vrijeme te istakao kako je BiH najvažniji susjed Hrvatskoj. Govor je na hrvatskoj političkoj sceni izazvao prilično bure. Tadašnja HDZ-ova Vlada Jadranke Kosor je blago izrazila nezadovoljstvo. Desnica je sazivala razne skupove kako bi se osudio Josipovićev istup u Sarajevu. Bilo je i glasova kako treba pokrenuti postupak opoziva predsjednika, ali tada HDZ u Hrvatskom saboru (parlamentu) za to nije imao snage.

Dosadašnja skromna praksa u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije, te drugih zakona i normi koji se odnose na nelegitimnu diskriminaciju, kao i iskustva iz prakse u regiji ukazuje na potrebu za izradom analiza, tumačenja i komentara o primjeni adekvatnih pravnih normi i standarda.

Koliko se ljudsko dostojanstvo poštuje teško je reći, ali navešćemo nekoliko primjera koji nam mogu biti odlična ilustracija. U Bosni i Hercegovini se osuđenici za ratne zločine doživljavaju kao heroji i ne samo doživljavaju, nego se vlasti prema njima tako i ponašaju. U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za 7.191 licem nestalim u ratu.