Demokratija

Da bi se do kraja razumjela aktuelna, a zapaljiva situacija sa najnovijom fazom u odnosima između Srbije, Kosova i uloge međunarodne zajednice u svemu tome – prije svega SAD i EU – ali i posljedica na stanje u regionu i naročito na pitanje granica, treba imati uvid i u dosadašnji razvoj tog cijelog "slučaja". 

Fašizam je, ako se već hoće, bio pretpostavka i Golgoti koju je najveći dio bivše zajedničke države tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća bio prisiljen proživljavati. Prisjetimo se, uostalom, takozvane antibirokratske revolucije iz druge polovice osamdesetih godina, pod čijim kišobranom su eliminirani svi koji se nisu slagali s politikom tadašnjega srpskog vožda – na prostoru Srbije i Crne Gore posebice.

Jedna od bosanskohercegovačkih paradoksa jeste činjenica da političke partije koje su ovu zemlju uvele u rat uopće još uvijek i postoje. I ne samo da postoje već su dio vlasti koju međunarodna zajednica smatra partnerskom. E, sad, otkuda nekomu ideja da onaj tko je uvukao neku zemlju u rat može biti garant mira i stabilnosti pitanje je na koje ne mogu dati tako jednostavan odgovor osim ako defetistički ne zaključim da je osnovno obilježje bilo kakve i bilo čije politke već pomenuto licemjerje.

Granicama se uvijek određivao teritorij unutar kojega se želi uspostaviti čvrsta kontrola. Granice su se i u Evropi uglavnom iscrtavale nakon velikih i krvavih ratova, a na Balkanu je iscrtavanje granica nacionalnih država uvijek bilo praćeno nasiljem i etničkim čišćenjem.

Bosna i Hercegovina (BiH) u post-konfliktnim godinama, sada već desetljećima, pokazuje da je nefunkcionalna državna zajednica koju čini konglomerat dijametralno suprotnih i nadasve nespojivih državno-pravnih koncepata – kako po pitanju njenog unutrašnjeg uređenja tako i po pitanju njene političke budućnosti.

Zbornik radova Na margini povijesti rezultat je rada na projektu „Historiografija i nacionalizam: na margini povijesti“, realiziranom u programskim sadržajima Udruženja za modernu historiju (UMHIS) tokom 2018. godine, a koji je podržan od Fondacije Heinrich Bӧll, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija, Ured u Sarajevu. Kao ideja nastao je u intenzivnim razgovorima kolegica i kolega historičara mlađe generacije, međusobno povezanih kolegijalnom saradnjom, susretljivošću i željom da postojeći programi saradnje i kontakti budu međusobno povezani novom projektnom linijom čiji je osnovni cilj bilo regionalno umrežavanje historičara i rad na istim i/ili srodnim temama. Publikaciju u PDF možete preuzeti ovdje

Bosna i Hercegovina je u čvrstim rukama korumpiranih nacionalističkih snaga koje ciljano blokiraju reformske procese zemlje, kako bi zadržali moć. Ipak, posljednji izbori su pokazali: mnogo je bh građana koji žele više građanskih prava.

Na dan 21. decembra 2018. godine navršava se stotinu i jedna godina od rođenja Heinricha Bölla, pisca, intelektualca, nobelovca i buntovnika. Heinrich Böll nam je ostavio bezbroj primjera intelektualne i ljudske pobune protiv svakog vida nasilja, pritiska, uništenja - ne samo kroz svoje pisanje nego i kroz svoj život. Da li je danas takva pobuna moguća? O tome piše Dragan Markovina, historičar i publicista, u svom autorskom tekstu koji objavljujemo. U povodu sjećanja na život i djelo Heinricha Bölla pozivamo vas da posjetite izložbu "Heinrich Böll: Život i djelo" koja je postavljena u Centru za kulturu Mostar (Rade Bitange 13) u period od 12. do 19.12.2018. godine.

Danas, sedamdesetipet godina poslije prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, što je brojka približno jednaka prosječnoj životnoj dobi u Bosni i Hercegovini, pitanje antifašizma ne bi trebalo biti promatrano samo i isključivo u kontekstu diskusija o Drugom svjetskom ratu i sl, kako se to uglavnom radi u prigodničarskim obraćanjima i diskusijama u javnosti. Važno je to naglasiti prije svega zbog obima promjena koje su se na širem planu, globalnom, desile u navedenom vremenskom periodu.

U Sarajevu je Josipović govorio u Parlamentu BiH, izrazio poštivanje suverenosti i jedinstvenosti BiH, priznao pogreške hrvatske politike u ratno i poratno vrijeme te istakao kako je BiH najvažniji susjed Hrvatskoj. Govor je na hrvatskoj političkoj sceni izazvao prilično bure. Tadašnja HDZ-ova Vlada Jadranke Kosor je blago izrazila nezadovoljstvo. Desnica je sazivala razne skupove kako bi se osudio Josipovićev istup u Sarajevu. Bilo je i glasova kako treba pokrenuti postupak opoziva predsjednika, ali tada HDZ u Hrvatskom saboru (parlamentu) za to nije imao snage.