Demokratija

Ekološka kriza usko je povezana sa društvenim prilikama današnjice. Ona se odvija u svijetu punom nejednakosti, u kojem ekstremno siromaštvo obilježava život miliona ljudi. Svijet pak ni na koji način ne namjerava da savlada te nejednakosti: u periodu od 1980. do 2002., dakle, u toku neoliberalne faze ekspanzije kapitalizma, razlike između država dostigle su novi vrhunac, što potvrđuje čak i Svjetska banka.

Radovan Karadžić je osuđeni ratni zločinac; Vojislav Šešelj to nije. Tako bi se, najkraće moguće, mogla sažeti politički i pravno kontraverzna, u određenim aspektima frapantno kontradiktorna poruka Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (Haški tribunal), odaslana u javnost prvostepenim presudama od 24. tj. 31. marta ove godine.

Od 25. do 29. maja 2016. u Sarajevu je organizirana POINT konferencija, okupljanje aktivist/ica, programer/ki i drugih osoba s tehničkim afinitetima iz deset različitih zemalja, a koji rade na presjeku političkog angažmana i digitalnih medija. Moritz Riesewieck, jedan od učesnika konferencije, vodio je intervju sa Blertom Thaçi koja je predstavila aplikaciju za mobilne telefone,  “Ec Shlirë” („Walk freely“) a koja ženama omogućuje da, sa samo nekoliko klikova, anonimno prijavi seksualno i druge oblike uznemiravanja. Pročitajte ovaj vrlo zanimljiv intervju:

EU je digla ruke od implementacije presude u slučaju Sejdić-Finci, digla je ruke i od pokušaja da se Ustav dogradi, a protesti 2014. godine su bili sjajan šlagvort za prenošenje fokusa na ekonomiju.

Olovka, papir, lijepo sročen zahtjev i rok od 15 dana za odgovor čine proces zvani pristup javnim informacijama. Na prvi pogled, jednostavan i brz proces. Ali ne i u zemlji zvanoj Bosna i Hercegovina. Prenosimo dva članka objavljena na stranici UG "Zašto ne?" koja se bavila pitanjem transparentnosti rada vlade, pristupu informacijama...

U okviru Modula memorije Festivala MESS 2016 u Sarajevu je i ove godine tokom aprila i maja bilo predstavljeno niz različitih aktivnosti koje promoviraju kulturu sjećanja.

Ovo nisu bili građanski protesti. To što nije bilo nasilja ne treba i ne može da bude naša najveća pobjeda i pokazatelj da je Republika Srpska demokratsko društvo, već nam samo govori da neće svoj na svoga (vlast na vlast). Nismo krenuli jedni na druge, ali nismo krenuli ni dalje od 90-ih. Šta je gore, još uvijek ne znamo. Text je napisala Dražana Lepir, "Oštra nula", Banja Luka

U organizaciji Fondacije Heinrich Böll i Centra za edukaciju sudija i tužilaca (CEST) u Federaciji BiH u Sarajevu je 12. i 13. maja 2016. realizirana edukacija za sudije/sutkinje i tužitelje/tužiteljice pod nazivom „Antidiskriminaciono pravo: primjeri iz prakse i procesno dokazivanje diskriminacije“.

U posljednje tri godine u RS su očigledni trendovi kojima se građanima pokušava osporiti i ograničiti pravo na javno okupljanje i slobodu izražavanja. Pročitajte ovdje hronologiju sužavanja prostora za rad organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj.

"Postoji hitna potreba za osiguranjem nezavisnosti i održivosti javnih servisa i regulatornih agencija, kako bi se osnažila sloboda medija u ovoj zemlji“, kaže Dunja Mijatović, predstavnica OSCE-a za slobodu medija. Pročitajte tekst Zlatana Musića o slobodnom padu medija u Bosni i Hercegovini.