Organizatori i učesnice zahvaljuju svim agencijama i medijima koji su prenijeli informaciju o ovom događaju i razgovarali sa kandidatkinjama. Pored 13 kandidatkinja za načelnice, ovom događaju su prisustvovali i mnogobrojni predstavnici međunarodne zajednice, civilnog društva, političkih subjekata i medija. U Plavoj Sali Parlamenta BiH prisutni su mogli čuti zanimljive prijedloge kandidatkinja za poboljšanje uslova i kvaliteta života u lokalnim zajednicama, od oživljavanja poljoprivrede i održivog lokalnog turizma do rješenja za svakodnevne probleme u lokalnim sredinama, npr. gdje opština nije omogućila porodicama sa djecom pristup boravku za djecu predškolske ili jasličke dobi.
Predstavnik EU u BiH, ambasador Lars-Gunnar Wigemark, istakao je da bh. politika mora uključiti žene u sve procese u društvu ukoliko želi ući u Evropsku uniju. Ambasador Švedske u BiH, Anders Hagelberg, koji se obratio prisutnima, smatra da je razlog za rodnu ravnopravnost sasvim jednostavan: „Ako se jednostavno isključi više od 50 % stanovništa iz učešća u vlasti onda je sigurno da nije dobijen najbolji kadar ljudi u politici.„ Fondacija Heinrich Böll u tom kontekstu ističe također da su ekonomski i socijalni problemi u BiH isuviše alarmantni a da se ne bi iskoristili iskustva i znanja vrlo dobro obrazovanih i sposobnih žena u BiH. Po mišljenju Marione Kraske, direktorice Fondacije Heinrich Böll u BiH, žene mogu i moraju doprinijeti modernizaciji BiH, koja joj je hitno potrebna. Ali, da bi se osigurala održiva promjena po tom pitanju, po riječima direktorice Westminster Fondacije za demokratiju, Nerine Čevra „neophodno je da se žene koje su sada u pozicijama odlučivanja unutar stranaka ili izabranih organa vlasti, uključe u borbu za rodnu ravnopravnost, jer je to i njihova borba. Bez saveznika unutar sistema, biće puno teže ostvariti jednakost, jer sa tribina je teško promijeniti svijest onih kojima promjena nije u interesu. “
U nedelju 2. oktobra, građani i građanke BiH će imati priliku da zaokruživanjem imena kandidatkinja na izbornim listićima, naprave korak u drugačijem smjeru za svoje lokalne zajednice. 40% kandidatkinja na listama znači da građani i građanke imaju opciju da odaberu kvalitetne i sposobne, kako kandidatkinje, tako i kandidate, koji će ih predstavljati u lokalnim tijelima vlasti ili pak voditi njihove opštine i gradove.
S obzirom na to da je za lokalne izbore 2016. godine kandidirano samo 26 žena od ukupno 417 kandidata za čelna mjesta u opštinama i gradovima u Bosni i Hercegovini neophodno je bh. građane i građanke upoznati sa deficitima izborne politike i kampanje koja je u toku. Na ovaj deficit ukazuje i ogledna studija „Ravnopravnost nije 4 % načelnica“ (infohouse.ba) organizacije INFOHOUSE, u kojoj je analizirano stanje u opštinama u BiH kojima rukovode žene. Zastupnica u Parlamentu BiH Maja Gasal Vražalica naglasila je da je u BiH trenutno politički aktivno oko 33 % žena, a prema popisu stanovništva procenat ženske populacije u BiH je 50,4 %. Ona je prisutnim kandidatkinjama predložila da u svojoj kampanji istaknu svoj najveći adut, time što će predstaviti potencijalnim glasačima kako će one biti drugačije od njihovih konkurenata muškaraca za istu poziciju, kao načelnice ili gradonačelnice, a i kao žene.
Preporuke sa ovog skupa možete pročitati u pdf-dokumentu.
